Božidar Forca za "Glas": Svijet se nalazi u izuzetno turbulentnim i ludim vremenima

- Nadam se da se ovo proročanstvo neće pokazati kao tačno, iako je ta granica sve tanja, jer se svet nalazi u izuzetno turbulentnim i ludim vremenima. Postoje neke nezvanične informacije kako je odluka da Hamas izvrši ovaj napad donesena na tajnom sastanku u Libanu, na kom su navodno bili i predstavnici Irana i Hezbolaha. Kako god bilo, da li je to tačno ili ne, radi se o suludom i samoubilačkom potezu Hamasa. Na kraju će to skupo koštati palestinske civile koji žive u pojasu Gaze. Da se sprema žestok odgovor, može se videti kako iz izjava izraelskih zvaničnika, tako i američkih i britanskih. Ovog puta treba očekivati veliku odmazdu. Neki kažu kako je sve namešteno da nestane Gaza, ali mnogo je to ljudi - istakao je Forca za “Glas Srpske”, komentarišući sukob Hamasa i Izraela.

Smatra i da je ovaj novi sukob na Bliskom istoku potrebno posmatrati i u kontekstu svih geopolitičkih dešavanja u svijetu, a pogotovo arapskom. Kako kaže, nikako iz vida ne treba izgubiti da je posljednjih mjeseci došlo do približavanja između Izraela i određenih arapskih zemalja, što vjerovatno nije odgovaralo ekstremistima i radikalnim islamističkim grupama, koji su ovim napadom htjeli to minirati.

Pročitajte i:

Rukometaši Srbije i BiH za "Glas": Napad Hamasa iznenadio je sve u Izraelu

Palestinsko-izraelski sukob je oružani sukob na Bliskom isoku koji traje još od sredine prošlog vijeka i jedan je od najdužih sukoba na globalnom nivou. Subotnji napad, vojna operacija nazvana “Potop Al Aksa”, kako su je predstavnici Hamasa nazvali u čast najpoznatijoj jerusalimskoj džamiji, dogodio se samo dan nakon 50. godišnjice iznenadnog napada grupe arapskih država sa Egiptom i Sirijom na čelu 1973. godine koje su započele takozvani Jom Kipurski rat.

Naoružani militanti Hamasa tokom posljednje akcije ispalili su oko 5.000 raketa na Izrael, ali i probili zid, odnosno čvrstu ogradu koja razdvaja Gazu i Izrael na nekoliko mjesta i sukobili se sa izraelskim snagama. Prema zvaničnim podacima, u ovom sukobu do sada je ubijeno više od 2.500 ljudi i na hiljade ranjeno na obje strane. Prema podacima UNICEF-a, ubijeno je i na stotine izraelske i palestinske djece, a više stotina ih je povrijeđeno.

Kako prenose mediji, u Gazi je do sada poginulo i sedam novinara, a nekolicina se vodi kao nestali. Komisija Ujedinjenih nacija, koja prati sukob Izraela i palestinskog Hamasa, saopštila je da već postoje dokazi o ratnim zločinima koje su počinile obje sukobljene strane, pa čak i nad civilima.

Nakon što je proglasio ratno stanje, Izrael je juče saopštio da je ponovo uspostavio kontrolu nad granicom prema pojasu Gaze, te da postavlja mine na mjestima gdje su Hamasovi militanti srušili graničnu barijeru za vrijeme napada. Na granici s Gazom već je raspoređeno i 35 bataljona, a izraelski premijer Benjamin Netanijahu je poručio da su vazdušni napadi “samo početak” te da će osveta protiv Hamasa “odjekivati generacijama”.

Izraelska vlada je odobrila pozivanje i dodatnih 60.000 rezervista, što znači da je ukupan broj regrutovanih rezervista porastao na 360.000. Ovo je najveća mobilizacija u Izraelu od Jom Kipurskog rata 1973. godine, kada je pozvano 400.000 rezervista, a tako velika mobilizacija takođe pojačava spekulacije da bi Izrael zaista mogao ući u Gazu. Izraelski ministar odbrane Joav Galan naredio je “potpunu opsadu” pojasa Gaze.

Portparol Hamasa Abu Ubaida zaprijetio je, međutim, da će ubijati izraelske zarobljenike za svako izraelsko bombardovanje civilnih objekata i prenositi pogubljenje, ali i da će biti nastavljeno bombardovanje izraelskih gradova i važnih infrastrukturnih objekata.

Izraelskim roditeljima zbog toga je već savjetovano da uklone društvene medije s telefona svoje djece prije nego što militanti Hamasa krenu s očekivanim emitovanjem videa talaca otetih tokom vikenda.

S druge strane, palestinski civili u strahu su od osvete, poručujući kako nemaju gdje pobjeći. Većina stanovnika Gaze trenutno nema načina da pobjegne iz opkoljene enklave, jer su svi prelazi preko granice zatvoreni, pa i onaj s Egiptom, koji je juče bombardovan od strane izraelske vojske.

Pitanja koja se nameću jesu zašto se Hamas odlučio za toliko masovan i brutalan napad izvršen tokom vikenda, i zbog čega se dogodio upravo tada? Pogotovo jer je jasno da palestinski militanti nemaju kapaciteta da ispune svoj konačni cilj - uništenje “Države Izrael” - ali i da će izraelski odgovor na ovakvu provokaciju najvjerovatnije biti brutalan. Nepisano je pravilo da Palestinci u manje-više svakom okršaju sa Izraelom izvuku deblji kraj, a to će se najvjerovatnije dogoditi i ovog puta. Prema ocjenama pojedinih analitičara, Izrael je svjestan da u ovim trenucima više nego ikad uživa međunarodnu podršku, te da će ga vjerovatno iskoristiti da uništi Hamas i ponovo okupira pojas Gaze. Drugo pitanje, možda u ovom trenutku i bitnije, jeste da li će se nakon upada u Gazu u ovaj rat uključiti i Hamasovi saveznici Iran i Hezbolah. U tom kontekstu potrebno je posmatrati i odluku Vašingtona, odnosno Bijele kuće da odobri slanje napadačke grupe nosača aviona “USS Džerald R. Ford” u Sredozemno more kao vid pomoći Izraelu. Radi se o najvećem nosaču aviona, ali i ratnom brodu ikada napravljenom. Predsjednik Džo Bajden je poručio da neće dozvoliti nikakvo miješanje sa strane i širenja ovog rata.

Saudijska Arabija je saopštila da ulaže sve napore sa regionalnim i međunarodnim partnerima da spriječi eskalaciju situacije u Gazi i susjednim oblastima.

Najveći zatvor na svijetu

Hamas je, inače, palestinska islamistička grupa koja vlada pojasom Gaze. Naziv je arapska skraćenica za Islamski pokret otpora, koji je formiran 1988. nakon početka prvog palestinskog ustanka ili intifade. Takođe uključuje vojno krilo, Brigade Al Kasam. Hamas je vlast u Gazi preuzeo od Fataha 2007. godine, odnosno nakon pobjede na izborima godinu dana ranije. Pojas Gaze je pak 41 kilometar duga i 10 kilometara široka teritorija između Izraela, Egipta i Sredozemnog mora. Ovdje živi oko 2,3 miliona ljudi i jedno je od najgušće naseljenih područja na svijetu. Poslije arapsko-izraelskog rata 1948 - 1949, koji je uslijedio nakon uspostavljanja Države Izrael, Gazom je upravljao Egipat. Okupirao ga je Izrael u Šestodnevnom ratu 1967. godine i vraćen je Palestincima tek 2005, kada su se povukli posljednji izraelski vojnici i hiljade jevrejskih doseljenika.
“Human Rights Watch” ga je opisao kao “najveći zatvor na otvorenom na svijetu”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.