Bošnjački političari ponovo smetnja procesuiranju zločinaca: Igra na kartu vremena

Istakao je to za “Glas Srpske” direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić, nakon što je ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković ponovo, na posljednjoj sjednici Savjeta ministara, “oborila” odluku o formiranju nadzornog tijela za praćenje sprovođenja te strategije.

BiH je 2008. usvojila Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina koja je predviđala da se na nivou BiH procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine. Rok od sedam godina je istekao krajem 2015, a nisu bili završeni najsloženiji predmeti, zbog čega se krenulo u pregovore, koji su, uz posredstvo EU, okončani usvajanjem revidiranog dokumenta u septembru 2020, nakon dvogodišnje blokade Bošnjaka u Savjetu ministara.

Tada je usaglašeno da će, između ostalog, Ministarstvo pravde BiH, u roku od 30 dana, Savjetu dostaviti prijedlog odluke o formiranju nadzornog tijela, ali uprkos brojnim pokušajima do toga još nije došlo.

Novi rok za rješavanje najtežih, kao i većine predmeta ratnih zločina je, i prema revidiranoj strategiji 2023. godina, a Kojić je juče za “Glas Srpske” kazao da je potpuno jasno da Turkovićeva i ta garnitura bošnjačkih ministara ne žele nadzorno tijelo.

- Protok vremena im je glavni adut. Jednostavno žele da rokovi sami od sebe isteknu i bez nadzora nad implementacijom strategije. Time šalju svima jasnu poruku da ne žele da se po pitanju predmeta ratnih zločina zadovolji pravda, niti uspostavi vladavina prava. Iza toga se krije želja da se, na osnovu nemogućnosti sankcionisanja kadrova unutar pravosuđa na nivou BiH, što je definisano kao jedan od strateških ciljeva, ne uspostavi ovo tijelo koje može da traži sankcionisanje tih slučajeva, a oni se dešavaju kod njihovih ratnih sudija i tužilaca koji su, nažalost, još na funkcijama -  istakao je Kojić, koji je i jedan od predloženih članova nadzornog tijela, ali i to je sa bošnjačke strane osporavano.

Reagovao je i na pojedine izjave da je moguće ispunjavati ciljeve iz strategije i bez nadzornog tijela.

- Ako je to tako, ako ono nije od strateškog interesa, zašto su Bošnjaci onda protiv formiranja. Istina je da jeste, jer prati implementaciju strategije i predlaže mjere, a jedna je i kažnjavanje onih koji ne rade po pravilima struke. Ko sada može da pokrene to pitanje? Niko, osim nadzornog tijela i zato ga ne žele - rekao je Kojić i dodao da bi na sve ovo trebalo da reaguje i međunarodna zajednica, odnosno EU, koja je dio ove priče. 

U nadzornom tijelu bi trebalo da bude šest predstavnika sa svih nivoa vlasti, uključujući Brčko distrikt, isto toliko zamjenskih članova, te dva člana bez prava glasa - iz Tužilaštva i Suda BiH. Za predsjedavajućeg je predložen predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Halil Lagumdžija, a u ime Srpske, uz Kojića, dio tima je i Viktor Nuždić, takođe iz Republičkog centra. Predviđeno je da se članovi sastaju jednom mjesečno, a o ovome bi trebalo da bude riječi i na narednoj sjednici Savjeta ministara.

Stav tužioca

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je prošle sedmice, neposredno nakon imenovanja na tu poziciju, odgovarajući na pitanje zašto nakon toliko godina od završetka rata nisu procesuirani svi odgovorni za ratne zločine, za “Glas” rekao da vjerovatno, kako stvari stoje, ni neće.

- Trećina predmeta odnosi se na lica koja su trenutno nedostupna našim organima gonjenja. Objektivno, otežavajuće je i to što je od završetka rata prošlo 27 godina, te je teško obezbijediti dokaze. Da se u ranijem vremenu imalo više kapaciteta, možda se moglo i uraditi više, ali potrudićemo se da u cjelosti sprovedemo Revidiranu strategiju za procesuiranje ratnih zločina - rekao je Kajganić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.