Bojana Kondić Panić, ambasadorka u Francuskoj, za “Glas Srpske”: Izazov je biti diplomata zemlje poput BiH

Rekla je to za “Glas Srpske” ambasadorka BiH u Francuskoj Bojana Kondić Panić, navodeći da je diplomatija oduvijek bila njena sfera interesovanja. 

- Kada sam izabrana od strane Ambasade Francuske da predstavljam BiH prilikom predsjedavanja te zemlje Evropskom unijom 2008. godine već tada  sam imala priliku da učestvujem u radnim sastancima u Ministarstvu inostranih poslova Francuske, Evropskom parlamentu u Strazburu.... Takođe, usavršavanje francuskog jezika tokom studiranja međunarodne ekonomije doprinijelo je da prilično brzo i lako uđem u izuzetno dinamične diplomatske aktivnosti u Parizu - rekla je Kondić Panić.

GLAS: Da li je Ambasada konačno dobila službeno vozilo, jer ste ranije govorili da Vam nedostatak automobila predstavlja ogromnu prepreku u obavljanju diplomatskih aktivnosti? 

KONDIĆ PANIĆ: Dobili smo vozilo prije nekoliko dana i to nakon desetine zahtjeva upućenih Ministarstvu inostranih poslova BiH prošle godine. U samoj proceduri nabavke vozila zatekla me situacija nesređenih administrativnih pitanja, odnosno činjenica da za sve ove godine postojanja Ambasade BiH u Parizu, kao diplomatsko-konzularnog predstavništva, ista nije imala registarski broj odnosno nije bila registrovana pri francuskim institucijama.

GLAS: Ambasadorka ste BiH u Francuskoj oko godinu i po, šta je obilježilo Vaš dosadašnji rad u toj zemlji?

KONDIĆ PANIĆ: Iza mene je dinamičan period. Svakodnevni sastanci s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti u Francuskoj, predstavnicima Ministarstva spoljnih poslova, poslanicima u Narodnoj skupštini, senatorima. Ostvareni kontakti s različitim preduzećima, privrednim komorama regija odnosno gradova Pariza, Nice, Poatijea i Liona, kao i predstavnicima Asocijacije francuskih privrednika. Dogovorene su i konkretne saradnje između preduzeća i uzajamne privredne misije te time stvoren potencijal buduće saradnje. U nizu uspostavljenih saradnji jeste i ona s globalnom asocijacijom “Njomen's forum”, koja će na ovogodišnjem samitu u Parizu biti otvorena i za učesnice iz BiH.

GLAS: Kakvi su, inače, odnosi BiH i Francuske?

KONDIĆ PANIĆ: Bilateralni odnosi dvije zemlje su tradicionalno dobri, bez otvorenih pitanja, ali sa značajnim prostorom za unapređenje u svim oblastima, počevši od političke, ekonomske, kulturno-obrazovne, kao i saradnje u okviru međunarodnih organizacija. BiH je jedina zemlja na Balkanu koja nije potpisala sporazum sa Francuskom razvojnom agencijom - AFD, koja je svoje djelovanje započela u pet zemalja regiona. Potpisivanje ovog sporazuma omogućilo bi intenziviranje saradnje između dvije zemlje i podršku u procesima reformi i realizaciji društveno-korisnih projekata, kao i podršku malim i srednjim preduzećima. 

GLAS: Diplomate iz reda srpskog naroda u “svojim” ambasadama odbijaju obilježavanje datuma, poput 1. marta, o kojima nema saglasnosti u BiH. Uspijevate li i na koji način to objasniti francuskim zvaničnicima? Da li razumiju odnose unutar BiH?

KONDIĆ PANIĆ: Francuski mentalitet krasi fleksibilniji pristup posmatranju stvari, s većom dozom razumijevanja. U svim razgovorima insistirala sam na važnosti poštovanja Dejtonskog sporazuma, koji je BiH uspostavio kao zajednicu dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda - kao jedinog mogućeg okvira za funkcionisanje i postojanje BiH kao složene državne zajednice. Razgovori sa francuskim zvaničnicima bili su prilika za predstavljanje realnije slike trenutnih političkih dešavanja u BiH i prenošenje stavova iz Republike Srpske, koji su se u prethodnih sedam godina, u Francuskoj, slabije čuli. Odgovor koji sam najčešće čula bilo je razumijevanje kompleksnosti državne zajednice u kojoj živimo i s tim u vezi značaj uvažavanja stavova koje sam iznosila.

GLAS: Kako Francuzi gledaju na Srbe, šta misle o našem narodu imajući u vidu istorijske prijateljske veze?

KONDIĆ PANIĆ: U Francuskoj živi oko 120.000 Srba, uglavnom u regionima Pariz, Lion, Grenobl, Belfort, Miluz i Strazbur. Francuzi koji poznaju istorijske činjenice veoma cijene Srbe i njihov doprinos uspostavljanju mira u Evropi na početku dvadesetog vijeka, sjećajući se prijateljskih i savezničkih odnosa tokom Prvog i Drugog svjetskog rata. Upravo na tim, ranije uspostavljenim pozitivnim vezama možemo tražiti prostor za unapređenje saradnje na svim poljima.

GLAS: Šta Republika Srpska može naučiti od Francuske i njenog naroda koji posvećeno čuva svoj jezik?

KONDIĆ PANIĆ: Francuska je primjer zemlje koja vrlo uspješno brine o svojim kulturno-istorijskim spomenicima, njegujući istovremeno i nematerijalnu kulturnu baštinu, očuvanje jezika i tradicije. Na taj način nam pokazuju da trebamo biti ponosni na svoju istoriju, kulturu, ali i da čuvamo prirodna bogatstva, kao veliki potencijal razvoja. Poznato je da su nacija koja je veoma ponosna na svoj jezik kao jedan od stubova nacionalnog identiteta i kontinuiteta svakog naroda, a upravo na ovom primjeru, njegovanje srpskog jezika sigurno može doprinijeti afirmaciji kulture i očuvanju identiteta u savremenim uslovima i globalizaciji.

GLAS: Ambasada BiH u Francuskoj ujedno je i stalno predstavništvo zemlje pri UNESKO. Šta je aktuelno na tom polju?

KONDIĆ PANIĆ: BiH obiluje brojnim graditeljskim, prirodnim, materijalnim i nematerijalnim dobrima koja sigurno zaslužuju mjesto na Listi svjetske baštine UNESKO i postoji nekoliko dobara za koja se očekuje upis na listu. Takođe, Međunarodni komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasljeđa upisao je u decembru prošle godine na UNESKO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa tradiciju uzgajanja konja lipicanera u BiH. Riječ je o lipicanerima sa ergele “Vučijak” u Prnjavoru. Doprinos ovog upisa značajan je i kao polazište za jačanje saradnje na daljim aktivnostima između zemalja. Smatram da je najbolji put za unapređenje odnosa dvije zemlje upravo putem saradnje u oblasti obrazovanja i kulture.

GLAS: Ima li prostora za saradnju i u drugim oblastima?

KONDIĆ PANIĆ: Jedna od prvih aktivnosti koje sam preduzela bila je uspostavljanje saradnje Medicinskog fakulteta u Banjaluci i Medicinskog fakulteta Univerziteta Paris Sacladž. Pored toga, radim na realizaciji povezivanja muzičkih škola i kreiranja mogućnosti za predstavljanje naših mladih muzičara u Francuskoj. Inicirala sam saradnju turističkih organizacija St. Tropez, St. Maksima i Nice s Turističkom organizacijom Republike Srpske. Osim toga, u pregovorima smo za potpisivanje više memoranduma o saradnji između Nacionalnog instituta za javnu službu (INSP) i Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske, kao i Ministarstva za energetsku tranziciju Francuske i Ministarstva energetike i rudarstva RS. U saradnji sa Francuskom asocijacijom privrednika (MEDEF) pripremamo privredne misije sa ciljem povezivanja preduzeća i predstavljanja potencijala BiH i Srpske u Francuskoj.

Protesti

GLAS: Kako gledate na proteste zbog penzijske reforme? Užasne slike stižu s ulica Francuske, kakva je trenutna situacija?

KONDIĆ PANIĆ: Penziona reforma i stub predizbornog programa predsjednika Emanuela Makrona, ostaje osjetljivo političko pitanje. Ustavni savjet treba odlučivati o usvojenom tekstu penzione reforme, ali teško je vjerovati da će donijeti odluku koja bi išla u prilog protivnicima reforme. Sa druge strane, gotovo da nema segmenta života u kojem se ne osjete posljedice štrajkova, od otežanog funkcionisanja javnog prevoza, blokade saobraćajnica, nestašice goriva, velikog broja otkazanih letova. Prisutan je sve veći stepen nasilja od strane demonstranata, ali i policije. Međutim, Makron je odlučan da sprovede penzionu reformu, a strategija francuske vlade, u ovom trenutku, je da sačeka da se demonstracije smire, nadajući se da će se protivnici umoriti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.