Berlinska rampa od BiH pravi čekaonicu

Veljko Zeljković
Berlinska rampa od BiH pravi čekaonicu

BANjALUKA - Zemlje Evropske unije sve više zaoštravaju svoju migrantsku politiku, jer su u sve većem strahu od novog migrantskog talasa, ali i zbog dešavanja na Bliskom istoku te potencijalnih bezbjednosnih izazova koje ovaj sukob sa sobom nosi.

Kaže ovo za “Glas Srpske” dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci Slobodan Župljanin komentarišući posljednje poteze njemačkih vlasti da pooštre svoju dosadašnju migracionu politiku, ali i osvrćući se na kontroverzni plan Italije da u Albaniji napravi centre za prihvat migranata te na odluke određenih evropskih država da izgrade “fiktivne zidove” i uvedu zajedničke patrole, kao što su već uradile Slovenija, Italija i Hrvatska.      

Prema riječima Župljanina, interesantno što Njemačka, koja je jedna od država koje su i “zakuvale” ovu migrantsku priču, sada donosi odluke koje se direktno kose s onim ranijim.

- U nekom prethodnom periodu oni su otvorili vrata migrantima u želji da riješe pitanje nedostatka radne snage, ali zaboravili su da među tim koje su planirali da prime ima i dobar dio onih “nepoželjnih”. Ne treba zaboraviti da je u međuvremenu došlo i do velike ekonomske krize koja trese ovu zemlju, te je sada vjerovatno najveće pitanje šta sa tolikim velikim brojem nezadovoljnih i gladnih migranata koji hodaju ulicama, a što onda otvara mogućnost i jačanja raznih radikalnih islamističkih pokreta u ovoj zemlji - kaže Župljanin.

Navodi da je strah vjerovatno podstaknut i posljednjim dešavanjima na Bliskom istoku, a što je, kako je istakao, samo kaša koju su sami zakuvali i koju će na kraju morati da pojedu. Smatra i da je ova kriza zbog dešavanja u vezi sa Ukrajinom neopravdano skrajnuta sa naslovnih strana novina, ali i da se radi o problemu koji iz godine u godinu može biti samo sve veći.

- Taj njihov strah je opravdan jer su u proteklom periodu svašta radili, otvoreno se svrstavajući na jednu stranu. Na taj način su gurali prst u oko jednom broju ljudi kojih ima jako puno - navodi Župljanin.

Na pitanje koliko sve ovo može biti pogubno za zemlje van EU, pa i samu BiH, te da li postoji opasnost da postanemo evropsko slijepo crijevo za ilegalne migrante, Župljanin kaže kako je takav scenario potrebno spriječiti po svaku cijenu. Prema njegovim riječima, to, prije svega, podrazumijeva jačanje sopstvenih graničnih i policijskih kapaciteta.

- To se ne može ostvariti zaključivanjem nekih ugovora sa Fronteksom, koji je, inače, privatna firma. Da su oni mogli zaustaviti migrante, na milione njih, valjda bi to do sada uradili, a ne od Balkana pravili migrantsku čekaonicu. Da zaključim, ne treba širiti haos, ali oprez je neophodan, jer niko ne zna koga sve ima među tim nesrećnicima koji uglavnom bježe od ratova koje su izazvale zapadne zemlje - poručio je Župljanin.   

Vladajuće stranke u Njemačkoj su početkom ove sedmice predstavile plan koji podrazumijeva da se svaki imigrant koji ne dobije azil prije ulaska u Evropsku uniju, odmah može deportovati sa prostora ove države i van EU. Kritičari ovog plana, međutim, upozoravaju da bi ova nova pravila mogla uticati na promjenu ponašanja migranata, povećanje pritisaka na druge države, unutar i izvan EU. Navode i da bi najavljene promjene u njemačkom tretmanu migranata mogle definisati demografsku i ekonomsku budućnost ne samo Njemačke već i Evrope.

Aktivnosti

Prema podacima policije Republike Srpske, od ukupnog broja pronađenih i kontrolisanih migranata u prvih devet mjeseci ove godine najveći broj ih je bio porijeklom iz Avganistana i Maroka. Najviše ih je pronađeno na području Zvornika, Banjaluke i Doboja. Sa jučerašnje sjednice Koordinacionog tijela za praćenje kretanja ilegalnih migranata preko teritorije Srpske poručeno je da će pripadnici policije u skladu sa potpisanim sporazumom nastaviti da pružaju pomoć Graničnoj policiji BiH u zaštiti istočne granice od ulaska ilegalnih migranata. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana