Anđelina Ošap Gaćanović: za „Glas Srpske“: Hoće da nam otmu i crkve i ćirilicu
Dosadašnji rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, a posebno u posljednjih nekoliko godina, obilježen je nizom nepravilnosti i nezakonitosti, na šta su u svom izvještaju ukazali i sami revizori.
Zbog toga je članove ovog tijela, čiji rad izaziva niz polemika u javnosti, Komisija za finansije i budžet Doma naroda Parlamenta BiH, pozvala na saslušanje te je osnovano i istražno tijelo koje bi trebalo da utvrdi zašto preporuke revizora nisu sprovedene te ko je sve odgovoran za nezakonit rad.
Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Anđelina Ošap Gaćanović, ističući kako njene pojedine kolege godinama izlaze iz zakonskih okvira ponašanja i djelovanja, ne osvrćući se na sva upozorenja i preporuke nadležnih organa. Kako ističe, posebno su revizori ukazali da komisija mora raspisati konkurs za izbor izvršnog funkcionera ove institucije.
- Na to sam i ja ukazivala, ali konsenzusa, nažalost, nije bilo. Još prije četiri godine istekao je mandat rukovodiocu stručne službe i on se od tada nalazi u tehničkom mandatu. Inače riječ je o licu koje je u prethodnom periodu postupalo mimo zakona, radeći stvari za koje nije nadležan. Moje kolege su insistirale da ovo lice i dalje ostane na toj funkciji, sa čim se nisam složila. Zbog toga sam doživjela od tih da me razvlaste, odnosno da me onemoguće u mom svakodnevnom radu - kaže ona.
GLAS: Šta je još bilo sporno, a na šta su revizori ukazali?
OŠAP GAĆANOVIĆ: Ukazali su i na ugovore o djelu koji su dodjeljivani, iako su ta mjesta već bila sistematizovana, odnosno popunjena. Oni su to radili iako na to nisu imali prava, jer to mogu raditi samo članovi komisije, ne i izvršna tijela, kao što je to radila stručna služba. Iako sam upozoravala da to nije zakonito oni su se ipak pravdali i pozivali na jedan interni akt, ali i njega je samovoljno, i mimo zakona, donijelo jedno lice. O svemu tome sam obavijestila nadležne i istražne organe. Dobila sam odgovor da je ovo lice uistinu postupalo mimo svojih zakonskih ovlašćenja. Vidjećemo kako će istražni organi okvalifikovati ovo djelo. Predmet istrage biće i zapisnici sa sjednica koje moje kolege nisu htjele da usvajaju, jer su na taj način izbjegavali sprovođenje donesenih zaključaka. Na sve ovo upozoravam već godinama i nadam se da će konačno biti stavljena tačka na ovu samovolju, jer se na najdirektniji način ruši Aneks 8 Dejtonskog sporazuma.
GLAS: Od kada postoje svi ti problemi?
OŠAP GAĆANOVIĆ: Sve je počelo kada sam svojim kolegama rekla da oni kroz svoj rad ruše Aneks 8. Pokušala sam da sva ta sporna pitanja stavim na dnevni red, da o njima raspravljamo, ali je to ignorisano. Čak sam se našla na udaru svog kolege Faruka Kapidžića. Sve to je dovelo do toga da je ova komisija bila više u blokadi, nego što je radila svoj posao. Recimo 2022. godine tokom mog predsjedavanja sjednicama gotovo sve su blokirane, jer nisu dozvoljavali da se usvoji ni dnevni red. Njih je uglavnom minirao Kapidžić. S tom praksom, nažalost, nastavljeno je sve do danas, zbog čega nismo ni bili u stanju da pošaljemo nadležnima izvještaj o radu.
GLAS: Da li se nešto u međuvremenu uradilo kada je u pitanju nacionalni sastav ovog tijela?
OŠAP GAĆANOVIĆ: Nacionalna struktura zaposlenih je zakonski propisana. Ona mora odgovarati nacionalnoj strukturi BiH. Nažalost, i to je ignorisano. I ovo pitanje sam pokušala aktuelizovati, ali s druge strane opet tišina, što je opet dovelo do toga da je komisija postala gotovo jednonacionalna. Do toga je došlo jer nadležnim institucijama nisu prosljeđivali izvještaj o nacionalnoj strukturi zaposlenih. Pokušala sam da to saznam uvidom u personalne dosijee, ali mi je i to bilo onemogućeno. Međutim, i na prvu je vidljivo da nema dovoljan broj zaposlenih koji se izjašnjavaju kao Srbi. Interesantno, mnogo je onih koji se izjašnjavaju kao ostali. Nikako se ne smije dopustiti da institucija koja bi trebalo da štiti kulturu u svom sastavu ima predstavnike samog jednog naroda, jer se na taj način stvaraju uslovi za zloupotrebu, što je do sada i činjeno.
Prisjetimo se samo pokušaja prisvajanja srpske kulturne baštine.
GLAS: Šta se želi postići sa bezobzirnim otimanjem srpske kulturne baštine?
OŠAP GAĆANOVIĆ: Kroz razne odluke sva dobra koja se nalaze na teritoriji BiH pokušavaju se staviti u kontekst jedne ideološke identitetske prizme, da su ona bosanska. Na taj način se dobra ostalih naroda, pa i srpskog, stavljaju u taj jedan kalup i kontekst nekakve bosanske nacije. Tako su hercegovačke Kosači postale bosanske velmože. Kao prvo, to je nedopustivo i istorijski neutemeljeno. Kao drugo to nije u skladu ni sa Aneksom 8. Podsjetila bih da je bilo i pokušaja da se razna srpska jevanđelja pretvore u nešto bosansko. Radi se o jednom dobro osmišljenom procesu, ali i opasnom, jer se na najdirektniji način vrši napad na srpsku kulturu i njenu baštinu. Čak se i ćirilica nalazi na udaru pa i same crkve kojima se briše prefiks pravoslavni. Slično je i sa grobljima, ali i nekropolama. Ovo je otvoreni napad na srpsko biće i njegov opstanak.
Kršenje prava
GLAS: Na koji način su Vas još blokirali?
OŠAP GAĆANOVIĆ: Aneksom 8 je jasno definisan rad komisije, ali stručno lice, koje je samo operativni organ, na sve načine me je sabotiralo izbjegavajući da mi dostavi čak i tražena dokumenta i ugovore. Na kraju sam zbog svega toga, ugrožavanja mojih ljudskih prava, podnijela i žalbu Ombudsmanu BiH. Oni su konstatovali da je narušena hijerarhija odlučivanja te je preporučeno da se pod hitno izmijene interni akti. Međutim, sekretarijat to ni do danas nije sproveo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
