ANALIZA: Nerazvijeni suočeni sa grčkim scenarijem

Upozorava na ovo finansijski stručnjak, bivši broker sa Vol strita, Vladimir Đukanović, ističući da refinansiranje duga postaje sve skuplje i problematičnije za visokozadužene zemlje zbog trenutno visokih kamatnih stopa, ali i činjenice da se većina zemalja suočava sa sve većom recesijom, odnosno padom privrednih aktivnosti. Osvrćući se na nedavno objavljene podatke Evropske centralne banke (ECB) da će ove godine, znatno iznad maksimalne granice od 60 odsto, koja je predviđena u takozvanom Paktu za stabilnost i rast EU, Đukanović kaže da je nivo zaduženosti u ovom trenutku izuzetno visok, ali i da to možda i nije najveći problem, koliko činjenica da dug evrozone neće pasti bez drastičnih reformi, a koje će na svojoj koži najviše osjetiti obični građani. Pojašnjava i da je pomenuti dokument posebno važan za zemlje evrozone koje imaju evro kao zajedničku valutu, jer bi on trebalo da garantuje i stabilnost valute.

Podsjećanja radi ovaj dokument i njegovi strogi kriterijumi suspendovani su na četiri godine zbog pandemije virusa korona i visokih cijena energenata. Visoke kamate, koje povećavaju iznos dugovanja, sada svom silinom pogađaju evropske finansije i budžete zemalja. Njemačke vlasti nedavno su objavile da će finansiranje otplate duga ove godine koštati 40 milijardi evra, deset puta više nego prošle. Slična situacija je i u Italiji, koja će morati izdvojiti 100 milijardi evra za refinansiranje svojih dugova tokom naredne godine.

Pojedini analitičari kažu da u okviru EU ne postoji konsenzus o tome kako smanjiti zaduženost, jer postoji podjela na dva nepomirljiva tabora. Jedna grupa država, predvođena Njemačkom, se zalaže za jasne budžetske ciljeve koji treba da važe za sve zemlje EU i da dovedu do brzog smanjenja duga. Druga grupa koju predvode Francuska i Italija smatra da strategije za smanjenje duga treba da budu odvojene i da uzmu u obzir specifične okolnosti koje vladaju u svim zemljama, ponaosob.

- Ukoliko ne reše ove nesuglasice mogao bi se ponoviti grčki scenario od pre devet godina. Stvari sve više izmiču kontroli - smatra Đukanović.

Ništa bolja situacija nije ni u SAD, gdje su godišnje kamate na dug američke vlade porasle na više od hiljadu milijardi dolara. Fascinantno je što se taj iznos udvostručio u proteklih 19 mjeseci. Ono što je dodatno problematično jeste da skoro trećina američkog duga, oko 7,6 biliona dolara, dospijeva na naplatu u toku narednih 12 mjeseci. Ta suma će morati da bude refinansirana novim zaduživanjem, ali, sada po mnogo višim kamatnim stopama, koje su na rekordnom nivou, što znači da će i cijena održavanja duga, ionako previsoka, postati još viša.

Đukanović ukazuje na to da neprekidno gomilanje duga iz različitih pravaca vodi ka tome da će pojedine zemlje morati da daju sve veće kamate na državne obveznice da bi investitori uopšte htjeli da ih kupuju. Tu je onda, kako ističe, nova “zamka”, mač sa dvije oštrice, jer ako se daju visoke kamate za državne obveznice, onda će investitori mnogo manje ulagati u privredu.

Slično mišljenje dijeli i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci i predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik, navodeći da bi najveći problem mogle imati one manje razvijene evropske zemlje, pogotovo koje imaju dug izražen u dolarima.

Analizirajući situaciju unutar evrozone Krajišnik kaže da postoje dva evidentna problema. Prvi jer je unutar evrozone dozvoljeno da bude probijena utvrđena granica od 60 odsto zaduženosti u odnosu na BDP, a drugi što refinansiranje obaveza postaje sve teže zbog visokih kamatnih stopa, koje je ECB podigla da bi suzbila inflaciju.

- Ako razvijene zemlje u nekom narednom periodu zabilježe još veći pad privrednih aktivnosti i one bi mogle imati problem kada je u pitanju servisiranje dugova. Ostaje veliko pitanje zašto ECB, ali i FED i dalje vode jednu restriktivnu monetarnu politiku, koja gura EU, odnosno SAD u sve veću recesiju, ali i zaduženost?! To mi je stvarno nejasno, jer na taj način prave samo još veće probleme. Da to malo slikovito objasnim, nijedno podizanje kamatnih stopa ne može zakrpiti gasovod “Sjeverni tok” kojim su se evropske zemlje snabdijevale jeftinim ruskim gasom - kaže Krajišnik.

Kada je u pitanju Republika Srpska, smatra da je finansijska situacija stabilna te da spadamo u grupu visokozaduženih zemalja. Kaže da javni dug Srpske trenutno iznosi 32,9 odsto, a ukupni 39,2 odsto BDP-a.

- Javni dug je čak smanjen u odnosu na prošlu godinu. Inače kod nas važi fiskalno pravilo da on ne smije biti veći od 55 odsto. Znači situacija nije zabrinjavajuća, jer smo daleko od te utvrđene gornje granice. Istina, rast kamatnih stopa u svijetu nam pravi novi teret. Stoga smatram da bi trebalo uraditi internacionalizaciju duga, odnosno da se u budućnosti više oslanjamo na unutrašnje rezerve. Primjera radi Japan ima dug od oko 200 odsto BDP-a, ali oni se nisu zaduživali na inostranom tržištu, već domaćem. To gledano sa aspekta nacionalne ekonomije nema tolike velike negativne efekte - navodi Krajišnik.

Dodaje i da Srpska trenutno nema zadovoljavajuću stopu privrednog rasta, čiji je pad posljedica negativnih kretanja unutar EU, ali i da se radi o stopi koja je u trenutnim okolnostima ipak zadovoljavajuća za servisiranje duga.

SAD: Kamate 1.000 milijardi  

Godišnje kamate na dug američke vlade porasle su na više od hiljadu milijardi dolara krajem prošlog mjeseca. Taj iznos se udvostručio u proteklih 19 mjeseci. Ono što je dodatno problematično jeste da skoro trećina američkog duga, oko 7,6 biliona dolara, dospijeva na naplatu u toku narednih 12 mjeseci. Ta suma će morati da bude refinansirana novim zaduživanjem, ali, sada po mnogo višim kamatnim stopama, što znači da će i cijena održavanja duga, ionako previsoka, postati još viša.

Zaduženost (Postotak u odnosu na BDP)

Grčka 178,2 

Italija 147,3

Portugalija 120,1

Španija 115,6

Francuska 113,4

Belgija 106,3

Austrija 81,3

Mađarska 75,3

Slovenija 72,3

Finska 70,8

Hrvatska 70,4

Njemačka 66,6

Slovačka 58,6

Malta 53,2

Poljska 50,3

Holandija 49

Irska 49

Rumunija 47,8

Češka 45,2

Letonija 39,9

Litvanija 37,3

Švedska 33,6

Danska 30,7

Luksemburg 24,6

Bugarska 23,1

Estonija 15,8

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.