Analitičari i diplomate za “Glas”: Repriza Rambujea nije moguća

Veljko Zeljković
Analitičari i diplomate za “Glas”: Repriza Rambujea nije moguća

BEOGRAD - Amerika, uz pomoć Njemačke i Francuske, priprema Srbiji svojevrsnu reprizu Rambujea, jer su pred srpske vlasti nakon 24 godine ponovo i svjesno postavljeni uslovi, uz poruku “uzmi ili ostavi”, koje Beograd ne može prihvatiti.

Smatra ovo bivši srpski diplomata Vladislav Jovanović navodeći kako sve ovo što se posljednjih mjeseci dešava oko južne srpske pokrajine i raznih diplomatskih inicijativa koje bi konačno trebalo da raspetljaju kosovski čvor neodoljivo podsjeća na američki scenario iz februara 1999. godine, kada je u Rambujeu, kako je rekao, priređena jedna pozorišna predstava od strane tadašnje državne sekretarke Medlin Olbrajt, kojoj je jedino bilo bitno da Priština i Hašim Tači prihvate ponuđeno, a da Srbija odbije kako bi mogla biti optužena za “miniranje” sporazuma.

- Njoj je tada jedino bilo važno da Srbija odbije ponuđeni tekst sporazuma kako bi se dobilo opravdanje za intervenciju, koja je bila već planirana. Srpskoj delegaciji je tada ostavljeno nekoliko sati da razmisli o nepoznatim klauzulama kao što je Aneks B ponuđenog papira, na kojima je pisalo da NATO trupe mogu da se kreću na celoj teritoriji SR Jugoslavije, da su izuzeti iz sfere domaćeg pravosuđa i da će na Kosovu i u celoj zemlji biti stacionirano tridesetak hiljada vojnika. Naravno, tu je bila “stavka” o održavanju referenduma na Kosovu posle tri godine. Iako je novi francusko-nemački sporazum sadržajno drugačiji, on i dalje ima mnoge sporne stavke, koje se mogu nazvati “nije šija, nego vrat”, što se može videti kroz deo u kom se navodi da se od Srbije neće tražiti da prizna nezavisnost KiM, ali u isto vreme se od nje traži da dozvoli davanje stolice Kosovu u UN - kaže Jovanović za “Glas Srpske”. 

Smatra kako paralele sa Rambujeom sigurno postoje, pogotovo jer su kosovski mentori, kako stvari stoje, uspjeli izdejstvovati da Aljbin Kurti uslovno prihvati francusko-njemački plan, baš kao i svojevremeno Hašim Tači na intervenciju Olbrajtove u Rambujeu. Međutim, misli i da se scenario iz ovog zamka ovog puta ne može ponoviti iako je u Srbiju kao ambasador poslat Kristofer Hil, jedan od aktera priče iz Rambujea, jer su, kako je pojasnio, “drugačije međunarodne okolnosti”.

- Oni će i dalje nastaviti sa pritiscima, ali su svesni i da bez Srbije ne mogu završiti tu priču koju su otvorili u Rambujeu, kada su silom sve pokušali rešiti. Tada za njih međunarodno pravo nije postojalo, što im se sada vraća na slučaju Ukrajine i karte na koju Rusija igra kada je u pitanju Krim i Donbas, a zove se kosovski presedan. I Kurti, baš kao i Tači, samo su figure na toj njihovoj šahovskoj tabli. Njima je dodeljenja uloga provokatora kako bi se Srbija eventualno isprovocirala da napravi nekakav pogrešan potez. Ono što im nikako ne ide u prilog jeste što se pokazalo da i Amerika ima svoju Ahilovu petu, jer ne mogu više uspešno da se nose sa svojim globalnim rivalima. Zbog toga nisu ni više u prilici da prema Srbiji, kao nekada, primenjuju neke drastične mere. Njihove mogućnosti pritiska i kažnjavanja neposlušnih prilično su ograničene i svode se na verbalne - navodi Jovanović.

Ovaj bivši diplomata smatra i kako je vrlo mudro i važno bilo to što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio da učestvuje u novim pregovorima, pa i francusko-njemački prijedlog kao inicijativu da se stvari konačno pokrenu sa mrtve tačke. 

- Na taj način Srbija je uspela izbeći da bude ponovo “diskvalifikovana”. Istina, oni će i dalje pokušavati da sprovedu započeto 1999. godine, ali kako to nije moguće, zapadne zemlje će morati da promene ploču i porazmisle o nekom drugom putu, što ne podrazumeva nezavisnost Kosova - kaže Jovanović.

I politički analitičar Dragomir Anđelković smatra da se paralele sa Rambujeom sigurno mogu praviti, ali samo u onom dijelu koji se odnosi na konstantne pritiske na ljude iz vrha srpske vlasti.

- Ti pritisci i danas postoje, ali mislim da ovog puta Srbija nije ugrožena kao država. Stoga je nepotreba i bezrazložna fama koja je stvorena u srpskoj javnosti da Srbiji zbog eventualnog odbijanja francuskog-nemačkog sporazuma prete sankcije. Takođe, ne treba izgubiti iz vida da pet zemalja EU i dalje ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, a da bi ono napredovalo na evropskom putu, potreban je dogovor svih 27 zemalja članica. Češka i Španija i dalje imaju izuzetno negativan stav o tom pitanju. I dok je tako, ni EU kao zajednica ne može donositi bilo kakve odluke koje bi ugrozile teritorijalni integritet Srbije i zapečatile nezavisnost Kosova - kategoričan je Anđelković.

Navodi i kako ponuđeno rješenje, iza kog stoje Emanuel Makron i Olaf Šolc, ne predstavlja nikakav evropski plan, već samo prijedlog dvije države, koje na ovaj način žele da povrate svoj izgubljeni uticaj. 

- Srbija stoga stvarno nema potrebu da bude deo tog neformalnog procesa i da jasno poruči da je to za nju neprihvatljivo - kaže Anđelković.

Za razliku od njega, politički analitičar Cvijetin Milojević smatra da se i dalje mora razgovarati i pregovarati sa predstavnicima međunarodne zajednice, bez obzira na njihove zahtjeve, jer bi svako odbijanje dijaloga bilo ravno harakiriju.

On misli i da pomenuti francusko-njemački plan nikako apriori ne treba odbiti, ali i da se prema njemu potrebno odnositi kao prema jednoj inicijativi koja može da preraste u okvir za pregovore.

- Nikako ne treba prihvatiti ono što u njemu piše, jer to vodi ka nezavisnosti Kosova. Inicijativa O. K, ali sadržaj nikako. Takođe, mislim i da, ukoliko će se zajednica srpskih opština formirati po zakonima i ustavu Kosova, na to ne treba pristati, jer to znači da bi Vašington i Brisel u narednoj fazi tražili da Beograd prizna nezavisnost Kosova - poručio je Milivojević.

Lene: Nametanje neće proći

Bivši predstavnik EU u razgovorima o statusu takozvanog Kosova Štefan Lene ne vjeruje da bi francusko-njemački plan za normalizaciju odnosa Prištine i Beograda okončao sporove među njima.

- Strane taj plan predstavljaju kao “nametanje spolja” i malo je vjerovatno da će biti konstruktivne u njegovoj primjeni - istakao je Lene.

Štaviše, istakao je on, plan ne uključuje potpuno priznanje takozvanog Kosova od strane Srbije, a to će obeshrabriti i druge zemlje koje ne priznaju njegovu nezavisnost.

- Čak i kada bi Srbija bila voljna da prihvati članstvo Kosova u UN, to se ne bi desilo, jer Rusija to ne bi dozvolila - dodao je Lene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana