Patrijarh Irinej: Oluja - tragedija hrišćanstva
Novi Sad - Njegova svetost patrijarh srpski Irinej poručio je večeras U Novom Sadu da su progon i ubijanje Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja" 4. i 5. avgusta 1995. godine ne samo događaj koji prevazilazi sve tragične događaje istorije srpskog naroda, već tragedija cijelog hrišćanstva.
"Srpski narod je doživeo takvu tragediju da to nije samo naša tragedija, to je tragedija hrišćana 20. veka", rekao je patrijarh Irinej.
Patrijarh srpski Irinej naveo je na državnoj manifestaciji obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj oružanoj akciji "Oluja", da od svih stradanja srpskog naroda, od Kosova polja do danas, događaj koji se dogodio 4. i 5. avgusta 1995. godine svojom tragičnošću prevazilazi sve ranije tragične događaje srpske istorije i Srba.
"Tog tragičnog dana prognan je naš narod sa svojih vekovnih obitališta i ognjišta od ljudi sa kojima su vekovima živeli zajedno, u bratskoj slozi i ljubavi", istakao je patrijarh Irinej.
Njegova svetost naglasio je da je srpski narod mislio da će ono što mu se dogodilo u Drugom svjetskom ratu biti posljednji događaj u njegovoj tragičnoj sudbini, ali da se, kao i mnogo puta, "prevario u očekivanju i sudu o svojim najbližim prijateljima" i da se u 1995. godini ponovila 1941-1945. godina istorije srpskog i hrvatskog naroda.
"Tog tragičnog dana ispunilo se ono što su neprijatelji srpskog naroda govorili i planirali nekoliko godina unazad. A planirali su da jedan deo Srba u Hrvatskoj, severnoj Dalmaciji, Kordunu i Baniji pokatoliče, jedan deo proteraju iz Hrvatske i vekovnih srpskih prostora, a jedan deo da poubijaju. Strašna odluka!", kaže patrijarh Irinej.
Patrijarh srpski ukazao je da bi Srbi, da je ta odluka došla od nehrišćanskog naroda, nekako to mogli i da razumiju, ali da je to "došlo od naroda hrišćanskoga, koji govori gotovo istim jezikom, koji ima istu ili veoma sličnu veru".
Njegova svetost patrijarh srpski Irinej ocijenio je da su se Srbi strašnom tragedijom izjednačili sa jevrejskim i jermenskim narodom i da je za to "kriva jedna crkva i njeni najviši predstavnici".
"Gde je učenje Jevanđelja, gde je učenje Hristovo prema svima i svakome, pa čak i prema neprijatelju? Sve je to u nekom interesu zaboravljeno. Nažalost, taj zaborav je najtragičnije doživeo srpski narod", rekao je patrijerh Irinej.
Patrijarh Irinej poručio je da Srbima, kao pravoslavnim hrišćanima, nije svojstveno da razmišljaju o osveti i podsjetio na riječi patrijarha Germana koji je svojevremeno rekao da "moramo da oprostimo jer smo pravoslavni hrišćani, ali ne smemo da zaboravimo jer ako zaboravimo, ponoviće se taj zločin".
Njegova svetost istakao je da Srbi moraju da oproste i mole se Bogu da "braći rimokatolicima" podari ono što im je najpotrebnije - pokajanje.
Patrijarh srpski rekao je da "braća rimokatolici moraju i treba da znaju da jedan narod na temeljima zločina ne može da očekuje ništa dobro".
"Zato ne razmišljamo o osveti. To prepuštamo pravednom Bogu i sudu Božijem. Da podnesemo kao hrišćani onako kao što je podneo mučenik Vukašin kada je mirno išao na klanje i rekao žDijete, samo ti radi svoj posaož", naveo je patrijarh Irinej.
Srpski patrijarh pozvao je Srbe da se mole Bogu da im podari mir i slogu ističući da je to molitva svakog pravoslavnog hrišćanina.
"Moja poruka braći katolicima je da svoju pastvu uče Jevanđelju, Hristu, Hristovoj ljubavi i etici. Nije Hrišćanstvo filozofiranje niti uzdizanje svoje nacije iznad vere i pobožnosti", poručio je patrijarh Irinej.
"Neka Gospod primi duše nevino postradalog naroda - uglavnom žena staraca i dece i mnogih i mnogih nevinih žrtava i neka bi Gospod našim susedima dao svest o svemu tome i pokajanje za ono što su činili sa molbom svih nas da se to nikad ne ponovi. Neka je pomen na naše stradalnike lišene svojih domova i imetka, neka im da duhovne snage da to izdrže prepuštajući Bogu pravdu", poručio je patrijarh Irinej.
Obilježavanju Dana sjećanja u novosadskom naselju Veternik prisustvuje oko 30.000 ljudi.
Memorijalna manifestacija počela je parastosom koji je služio patrijarh Irinej, a zatim su intornirane i Svečana pjesma Republike Srpske i Himna Srbije "Bože pravde", a skupu se obratila i Branka Maksimović koja je u izbjegličkoj koloni u avgustu 1995. godine stigla u Srbiju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.