Zelenski: Svijet je dovoljno jak da kazni Rusiju za rat

Zelenski: Svijet je dovoljno jak da kazni Rusiju za rat
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je "svijet dovoljno jak da kazni Rusiju za rat".

 "Korak po korak, idemo ka tome da teroristička zemlja apsolutno odgovara za ono što je učinila protiv ukrajinske države, našeg naroda", rekao je Zelenski na pravosudnoj konferenciji, na kojoj su učestvovali brojni advokati iz Ukrajine, Evrope i drugih zemalja.

On je dodao da svi Rusi koji su učestvovali u ubistvima i agresiji protiv Ukrajine moraju biti kažnjeni, prenosi Kijev independent.

"Daćemo svijetu dovoljno hrabrosti i poluga da omogući ovu kaznu. Naše samopouzdanje raste svake nedjelje", rekao je Zelenski.

Šolc: Mirovni pregovori mogu da počnu kada Putin shvati da ne može da pobijedi

Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da pregovori o zavšretku rata u Ukrajini mogu da počnu samo kada ruski predsjednik Vladimir Putin shvati da neće pobijediti.

"Prema mom mišljenju, neophodno je da Putin shvati da neće uspeti u svojoj invaziji i njegovoj imperijalistikoj agresiji, odnosno, da treba da povuče vojsku. To je osnova za razgovore", rekao je Šolc za Si-En-En.

On je rekao da vjeruje da je Ukrajina "spremna za mir".

"Ako pogledate prijedlog Ukrajinaca, lako možete da vidite da su spremni za mir. Nešto mora da se uradi, a to nešto je na Putinu", dodao je Šolc.

Upitan da li postoji sporazum o okončanju rata prema kojem bi se Ukrajina složila da odustane od povratka kontrole nad Krimom i dijelom istočnog regiona Donbas, Šolc je poručio da takva odluka ne može da se donese bez ukrajinske strane.

"Nećemo donositi odluke umesto njih, već ćemo ih podržati", poručio je on.

Si-En-En je upitao Šolca da li bi ohrabrio Kijev da pristane na takav sporazum, ali nemački kancelar nije dao direktan odgovor.

"Rekli smo Ukrajini da mogu da idu na članstvo u EU. Oni rade da naprave korak po tom pitanju, i smatram da znaju da smo spremni da im damo bezbjednosne garancije u uslovima mira, ali još nismo stigli dotle", rekao je Šolc.

Zaharova: Spremni smo da ispunimo uslove Sporazuma o žitu, ako su jednaki za sve

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da je Rusija spremna da ispuni sve uslove iz Sporazuma o izvozu žito, ukoliko ti uslovi budu jednaki za sve strane.

Postojeći sporazum ističe 18. marta.

Ranije je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo da Zapad podriva humanitarnu inicijativu generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o izvozu žita sabotirajući sprovođenje ruskog dela sporazuma, navode RIA Novosti.

Rusko MSP je napomenulo da je "vrijeme da se prestane igra na kartu hrane", pošto veliki dio žita iz Ukrajine odlazi u Evropsku uniju, a ne u najsiromašnije države.

Sporazum o žitu, koji su 22. jula 2022. godine u Istanbulu potpisali predstavnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN, podrazumeva izvoz ukrajinskog žita, hrane i đubriva preko Crnog mora iz tri luke, uključujući Odesu.

Ugovor je istekao 18. novembra 2022, ali je automatski produžen za 120 dana do 18. marta.

„Dogovor o izvozi žitarica iz crnomorskih luka mora biti produžen po svaku cijenu", napisao je ranije danas na Tviteru izvršni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) Dejvid Bizli.

Turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavušoglu izjavio je danas na konferenciji UN o nerazvijenim zemljama, koja se održava u glavnom gradu Katara Dohi, da se Ankara angažuje da sporazum koji podržavaju UN bude produžen.

Ukrajinski zvaničnik: Broj poginulih u Zaporožju povećao se na 13

Broj poginulih u ruskom raketnom napadu na stambeni blok u gradu Zaporožju povećao se na 13, saopštio je ukrajinski zvaničnik Anatolij Kurtijev, sekretar Regionalnog savjeta Zaporožja, na Telegramu.

Prema najnovijim informacijama, pet osoba se i dalje vodi kao nestalo, a četiri osobe su hospitalizovane u bolnicu.

Bizli: Dogovor o žitu treba produžiti po svaku cijenu

Dogovor o izvozi žitarica iz crnomorskih luka mora biti produžen po svaku cijenu, napisao je na svom Tviter nalogu izvršni direktor Svetskog programa za hranu Dejvid Bizli.

"Ljudi širom svijeta su u velikoj opasnosti ako ne obnovimo inicijativu za izvoz žitarica iz crnomorskih luka", objavio je Bizli.

"Žitarice iz Ukrajine hrane oko 400 miliona ljudi širom svijeta. Svjetski program za hranu je ovom inicijativom uspio da dopre samo do 36 miliona ljudi. Ako se izvoz ne nastavi imaćemo masovnu destabilizaciju, migracije, glad", upozorio je Bizli poručivši da je situacija kritična i ugrožava svijet.

Turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavušoglu izjavio je ranije danas na konferenciji UN o nerazvijenim zemljama, koja se održava u glavnom gradu Katara - Dohi da se Ankara angažuje da sporazum koji podržavaju UN bude produžen.

Čavušoglu je istakao da je razgovarao o naporima za produženje sporazuma o izvozu žitarica sa generalnim sekretarom UN Antonijem Guteresom.

Rusija je ranije saopštila da će pristati na produženje roka važenja sporazuma, ukoliko budu uzeti u obzir interesi ruskih poljoprivrednih proizvođača.

Sporazum o izvozu žita iz Ukrajine preko crnomorskih luka postignut je prošlog jula između Moskve i Kijeva, uz posredovanje UN i Turske, nakon što je Rusija blokirala te luke poslije napada na Ukrajinu.

Sporazum je produžen u novembru prošle i ističe 18. marta ove godine, ukoliko ne bude postignut dogovor o njegovom produženju.

Jermak: Žena i dvoje dece poginuli u ruskom granatiranju sela u Hersonu

Žena i dvoje djece poginuli su u ruskom granatiranju sela u regionu Hersona na jugu Ukrajine, saopštio je šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak.

"U minobacačkom granatiranju sela Ponjativka u Hersonskoj oblasti pogođena je privatna kuća", napisao je Jermak na Telegramu.

Jermak je napisao da "ruski teroristi" nastavljaju da ubijaju civile, ne navodeći detalje o napadu.

Skoro polovina gradske zone Bahmuta pod kontrolom ruske pješadije

Četrdeset odsto Bahmuta već je pod kontrolom ruske pješadije.

Pripadnici grupe Vagner potisnuli su ukrajinske snage u centar grada, a ruske snage kontrolišu istočni, sjeverni i južni deo Bahmuta, prenosi portal Sputnjik.

Ukrajinske snage se nalaze u aktivnom operativnom okruženju, a gotovo sve linije snabdjevanja su pod vatrom ruske artiljerije.

U gradu se nalazi 10. 000 do 12.000 ukrajinskih vojnika, međutim zvanični Kijev naredio je povlačenje snage na pozicije u Časnom Jaru i u pravcu Slavjanska, prenijeli su ruski mediji.

Rasčišćavanje željezničke Stanice Stupki na sjeveru Bahmuta je u potpunosti završeno, saopštila je Narodna milicija samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR).

Ovo područje grada je sada u potpunosti pod kontrolom boraca ruske privatne paravojne organizacije Vagner, prenosi TASS.

Ruske snage ostvarile su pozicionu prednost u Bahmuti i ojačale svoje pozicije kako bi okružile određene dijelove grada, navodi se u izvještaju američkog Instituta za proučavanje rata (ISV).

Istovremeno, ukrajinska komanda razmatra mogućnost povlačenja iz Bahmuta kako bi izbjegla potpuno opkoljavanje svojih jedinica, ali još nije donijeta konačna orluka, potvrđeno je i dokumentu američkog Instituta za proučavanje rata.

Sukob u Ukrajini produbio je neslaganja između Poljske i Njemačke, posebno po pitanju isporuka oružja Kijevu.

U izveštaju Blumberga se navodi da je sve veći raskol između Varšave i Berlina zbog isporuka raketa, tenkova i rezervnih dijelova za vojnu opremu u Ukrajinu. 

Devetnaestog januara, šest dana pre nego što je Njemačka dala dozvolu, poljski premijer Mateuš Moravjecki je najavio da Varšava neće čekati saglasnost Berlina kako bi isporučila tenkove.

On je tada rekao „ili ćemo brzo dobiti ovu dozvolu, ili ćemo uraditi po svome“, dodajući da 14 tenkova koje je obećala Poljska verovatno neće promeniti situaciju u Ukrajini.

SAD i saveznici su preplavili Ukrajinu oružjem od projektila Dževlin do raketnih bacača HIMARS, ali sofisticirani mlaznjaci i najveći naoružani dronovi nisu na listi američkog oružja namenjenog Ukrajini.

Ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je da će ukrajinska vlada iskoristiti sredstva zaplijenjena iz dve ruske banke, MR banke i Promnivestbanke, kako bi obnovila zemlju, a u pitanu je oko 460 miliona dolara.

Sredstva će biti dodata u državni budžet, a nakon likvidacije banka 25. februara prošle godine, dan nakon ruskog napada na Ukrajinu, prenio je Kijev independent.

Početkom decembra, Svjetska banka je procijenila da će rekonstrukcija Ukrajine koštati oko 600 milijardi evra.

Ruski vrhovni komandanti obavjestili Šojgua o situaciji u Ukrajini

Vrhovni komandanti ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, obavjestili su ministra odbrane Rusije Sergeja Šojgua o trenutnoj situaciji i akcionim planovima, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane.        

Šojgu je u subotu boravio u rijetkoj poseti ruskim snagama raspoređenim u Ukrajini i dodelio ordenje vojnim licima i sastao se sa višim komandantima, saopštilo je rusko ministarstvo.         

Šojgu je održao sastanak sa komandantima specijalne vojne operacije, navelo je danas ministarstvo na Telegramu.

Raščišćavanje željezničke stanice Stupki na severu Artjomivska (ukrajinski naziv – Bahmut) je u potpunosti završeno, saopštila je Narodna milicija Donjecke Narodne Republike (DNR).

Ovo područje grada je sada u potpunosti pod kontrolom boraca „Vagner“.

Objekat saobraćajne infrastrukture oštećen je u gradu Kupjansku u Harkovskoj oblasti Ukrajine, izjavio je u nedelju načelnik regionalne vojne administracije Oleg Sinegubov.

„Jutros... u Kupjansku je oštećen objekat transportne infrastrukture. Izbio je požar“, napisao je Sinegubov na svom Telegram kanalu.

Kijev je poslednjih dana prebacio oko 3.500 vojnika obučenih u Velikoj Britaniji u dio Zaporoške oblasti koja se nalazi pod njegovom kontrolom, rekao je Vladimir Rogov, član glavnog savjeta regionalne administracije.

„Poslednjih dana u grad Zaporožje stiglo je oko 3.500 ukrajinskih militanata koji su prošli obuku u Britaniji“, rekao je Rogov Sputnjiku.

Prema njegovim riječima, obuka vojnika u Velikoj Britaniji traje oko 3,5-4 nedelje.

Dva pilota stigla su u SAD iz Ukrajine kako bi američka vojska mogla da procjeni njihove vještine za potencijalnu obuku za upravljanjem zapadnim udarnim avionima, uključujući lovce F-16, preneo je u En-Bi-Si.

Prema njegovim riječima, Pentagon će testirati ukrajinske pilote na simulatorima u vojnoj bazi u Arizoni. Napominje se da će u martu u SAD stići još osam pilota. Ovaj korak ima za cilj da se odredi koliko će vremena trebati da se obuče u budućnosti.

Bivši američki lider Donald Tramp smatra da bi, ukoliko pobjedi na predsjedničkim izborima, SAD mogle da riješe situaciju u Ukrajini za jedan dan.

„Mogao bih da rješim ovu situaciju za 24 sata da sam predsjednik“, rekao je Tramp novinarima 4. marta uoči govora na konferenciji Republikanske partije u predgrađu Vašingtona.

Prema njegovim riječima, „ne bi bilo teško“.

„Ovo treba odmah da se riješi“, rekao je on.

„To bi se moglo rIJešiti za 24 sata ako bi ljudi razumjeli šta rade“, dodao je republikanac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.