Zašto Hezbolah prijeti da će napasti Kipar?

GS
Foto: Agencije

Hasan Nasralah, zaprijetio je da će napasti Kipar.

U vatrenom govoru, lider Hezbolaha Hasan Nasralah, zaprijetio je da će napasti Kipar, malo i podijeljeno mediteransko ostrvo, ako pomogne Izraelu u potencijalnom ratu između libanske militantne grupe i Izraela. 
"Kipar će takođe biti dio ovog rata ako otvori svoje aerodrome i baze za izraelske snage", rekao je lider militantne grupe, koju podržava Iran, u televizijskom govoru u srijedu, dan nakon što je Izrael upozorio na mogućnost otvorenog rata u Libanu.

U svom odgovoru, kiparski predsednik Nikos Hristodulides negirao je da je njegova zemlja umiješana u sukob. 
"Izjave nisu prijatne i pokušavaju da stvore sliku da je Kipar umiješan u ratne operacije. Ali nije ni na koji način umiješan", rekao je Hristodulides, dodajući da su linije komunikacije otvorene sa libanskom i iranskom vladom.

EU stala u odbranu Kipra

Evropska unija je u četvrtak stala u odbranu Kipra rekavši da se radi o zemlji članici EU. 
"Svaka prijetnja jednoj od naših članica je prijetnja EU", rekao je portparol EU Peter Stano novinarima. Susedna Grčka je takođe izrazila punu solidarnost sa Kiprom, napisavši u objavi na X da je "prijetnja upotrebom sile flagrantno kršenje Povelje Ujedinjenih nacija".

U očiglednom pokušaju kontrole štete, libanski ministar spoljnih poslova Abdalah Bu Habib pozvao je svog kiparskog kolegu Konstantinosa Kombosa da izrazi "stalno oslanjanje Libana na pozitivnu ulogu koju Kipar ima u podršci stabilnosti u regionu". 
Dok stručnjaci kažu da je rat između Izraela i Hezbolaha i dalje malo vjerojatan, sam pomen Kipra dodaje novu dimenziju sukobu Izraela i Hamasa u Gazi. To rizikuje uvlačenje zemlje EU u rat koji se već proširio na Bliskom istoku i stavlja veze Kipra sa Izraelom u centar pažnje.

Zašto je važan položaj Kipra?

Kao ostrvo u istočnom Mediteranu, koje se nalazi na geopolitičkoj granici između Bliskog istoka i južne Evrope, Kipar je geografski mnogo bliži sukobima na Bliskom istoku nego evropskim centrima moći. Ostrvo je otprilike šest puta manje od BiH i podijeljeno je na dva dela: južni dio na kojem se govori grčki, poznat kao Republika Kipar, i područje na kojem se govori turski, poznato kao Turska Republika Sjeverni Kipar.

Podjela ostrva odražava rivalstvo između regionalnih rivala Grčke i Turske. Većina međunarodne zajednice priznaje suverenitet samo grčkog dijela Kipra, a to je bila nacija prema kojoj su bile usmjerene Nasralahove prijetnje. 
Republika Kipar je članica EU, ali ne i NATO odbrambenog saveza, što obavezuje zemlje članice da u slučaju napada stupe u odbranu jedna drugoj. Na Kipru živi oko 920.000 ljudi, a glavni grad zemlje je Nikozija.

Koliko su bliske veze Kipra sa Izraelom?

Diplomatski odnosi između Kipra i Izraela počeli su 1960. godine, nakon nezavisnosti ostrva od britanske kolonijalne vlasti, ali Kipar nije otvorio ambasadu u Tel Avivu sve do 1994. Odnosi su se pogoršali 1980-ih i 1990-ih zbog bliskih veza Izraela sa Turskom i arapsko-izraelskog sukoba, u kojem je Kipar stao na stranu arapskih država i podržao palestinsku državnost.

Odnosi su se poboljšali krajem 1990-ih i 2000-ih, kada je Izrael počeo da se okreće istočnom Mediteranu radi ekonomskog partnerstva, posebno nakon otkrića prirodnog gasa u regionu.
Eksperti kažu da Izrael takođe gleda na Kipar kao na partnera u suprotstavljanju regionalnim pretnjama, posebno od Turske i grupa povezanih sa Iranom.

Posljednjih godina Izrael je koristio kiparsku teritoriju da obuči svoje trupe za mogući rat sa Hezbolahom. Teren Kipra je sličan onom Libana, saopštile su Izraelske odbrambene snage (IDF). IDF je 2022. godine izveo zajedničku vojnu vežbu sa kiparskim snagama. Neke zajedničke vežbe su imale za cilj borbu protiv više frontova i protiv Hezbolaha u Libanu, prenijeli su izraelski mediji.

Njihove posljednje vježbe izvedene su u maju 2023. na Kipru. Kancelarija kiparskog predsjednika saopštila je u četvrtak na X da zemlja "nikada nije dozvolila i neće dozvoliti bilo kakvu agresivnu akciju ili napad na bilo koju zemlju".

Kakva je bila uloga Kipra u ratu u Gazi?

Kipar je odbacio sve sugestije da je umiješan u rat u Gazi, ističući svoje humanitarne napore koji su pomogli da se dođe do pomoći Gazi. "Republika Kipar nije dio problema. Republika Kipar je dio rješenja. A našu ulogu u tome, na primjer, kroz humanitarni koridor, ne prepoznaje samo arapski svijet već i međunarodna zajednica u cjelini".

U martu je Kipar počeo da dozvoljava isplovljavanje humanitarnih brodova iz njegovih luka u okviru međunarodnih napora da se omogući isporuka humanitarne pomoći morem u Gazu. Prva pomorska pošiljka za Gazu nosila je 200 tona hrane, što je otprilike 500.000 obroka.

Na Kipru je takođe uspostavljen logistički centar EU kako bi se olakšao protok pomoći u Gazu. Nikozija je kritikovala neke od akcija Izraela u Gazi, posebno one koje su ometale isporuku humanitarne pomoći. Kipar je u aprilu izdao zajedničko saopštenje sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u kojem osuđuje smrtonosni izraelski napad, piše Mondo.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana