Zaharova: Moskva neće dozvoliti da Zapad zaboravi eksplozije “Sjevernog toka”

GS/Agencije
Foto: Tanjug/AP

MOSKVA/KIJEV- Rat u Ukrajini – 412. dan. Bitka za Bahmut se nastavlja, iako ruska strana tvrdi da kontrolišu 80 odsto grada, Kijev to demantuje. Diplomatskom aktivnošću Ukrajina od saveznika traži dodatna vojna sredstva za borbu, dok obaveštajni podaci SAD koji su procurili ukazuju na pritisak koji Vašington vrši da se sve više zemalja uključi u slanje oružja u Ukrajinu.

SAD pozvale Rusiju da odobri posjetu uhapšenom novinaru Gerškoviču

Sjedinjene Američke Države pozvale su danas Rusiju da odobri konzularnu posetu pritvorenom novinaru Volstrit Džurnala Evanu Gerškoviču, kako bi se provjerilo njegovo stanje.

Tim povodom oglasio se zamjenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Rjabkov koji je rekao da će zvanična Moskva razmotriti američki zahtjev, ali, kako je istakao, ne pod pritiskom, prenosi Rojters.

Specijalni izaslanik predsjednika SAD Rodžer Karstens, izjavio je za američke medije da još nije ostvaren kontakt sa Gerškovičem.

-Ja sam razumio da je on u dobrom psihičkom stanju i da je zdrav. Međutim, nismo mogli da provjerimo ove informacije preko američkog konzulata - rekao je Karstens u emisiji “Dobro jutro Ameriko” kablovske TV ABC.

Rjabkov je potvrdio da zvanična Moskva razmatra da američkim diplomatama odobri konzularni pristup Gerškoviču, kojem je od pritvaranje prije dvije nedjelje bio dozvoljen samo minimalni kontakt sa pravnim zastupnicima. Novinar Volstrit Džurnala je u pritvoru pod optužbom za špijunažu.

SAD uvele sankcije za još 120 kompanija i pojedinca povezanih sa Rusijom

SAD su danas uvele sankcije desetinama ljudi i entiteta, pre svega privatnim vojnim kompanijama, firmama i entitetima povezanim sa ruskom državom, zbog napada Rusije na Ukrajinu.

-Sankcije, koje su uveli Ministarstvo finansija SAD i Stejt department, odnose se na više od 120 subjekata i pojedinaca u više od 20 zemalja, uključujući posrednike u izbjegavanju sankcija - rekao je američki državni sekretar Antoni Blinken, navodi Rojters.

Dodao je da će „SAD  nastaviti da preduzimaju akcije protiv Rusije i onih koji podržavaju njen rat u Ukrajini, uključujući dalju primjenu obaveze G7 da nametne teške posljedice akterima trećih zemalja koji podržavaju ruski rat u Ukrajini''.

Trezor je u odvojenom saopštenju naveo da je uveo sankcije ruskim finansijskim posrednicima i onima koji izbjegavaju sankcije širom svijeta, uključujući pojedince i kompanije sa sjedištem u Kini, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i drugim.

Na spisku sankcionisanih je i privatna vojna kompanija Patriot, za koju je Stejt department rekao da je povezana sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom, kao i kompanija koja prodaje satelitske snimke Kina Hed Aerospejs, za koju je Stejt department rekao da je dostavljala satelitske snimke lokacija u Ukrajini entitetima povezanim sa grupom Vagner i njenim šefom Jevgenijem Prigožinom.

SAD su uvele sankcije i kompaniji USM Holdings ruskog biznismena Ališera Usmanova, zajedno sa subjektima organizovanim pod njom, a među njima su ruski mobilni operater Megafon, najveći ruski proizvođač željezne rude Metalloinvest i njegove podružnice sa sjedištem u Švajcarskoj i UAE, kao i proizvođač cementa Ahangaransement iz Uzbekistana.

Sjedinjene Američke Države uvele su danas sankcije trojici zaposlenih u ruskoj Međunarodnoj investicionoj banci (IIB) sa sjedištem u Budimpešti, saopštilo je američko ministarstsvo finansija.

Jedan od njih, Imre Lašločki, mađarski je državljanin, a pored njega sankcionisani su Nikolaj Kosov i Georgij Potapov, prenosi Rojters.

Zaharova: Moskva neće dozvoliti da Zapad zaboravi eksplozije “Sjevernog toka”

Moskva će učiniti sve da spriječi zapadne zemlje da potisnu temu eksplozija na gasovodima “Sjevernog toka”, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

-Insistiramo na sveobuhvatnoj, otvorenoj međunarodnoj istrazi eksplozija na gasovodima „Sjevernog toka“, uz obavezno učešće ruskih stručnjaka - rekla je Zaharova.

Ona je dodala da će Rusija učiniti sve što je moguće, sve što je potrebno da spriječi kolektivni Zapad da potisne ove temu, javio je TASS.

Kompanija “Sjeverni tok AG” saopštila je da je 27. septembra došlo do “oštećenja bez presedana” na tri linije gasovoda “Sjeverni tok jedan” i “Sjeverni tok dva”. Švedski seizmolozi su 26. septembra registrovali dvije eksplozije na podmorskim rutama gasovoda. Rusko tužilaštvo pokrenuo je istragu kao slučaj međunarodnog terorizma.

 

“Njujork tajms”: Vašington razmatrao scenario hipotetičkog napada na Kremlj

Američka Odbrambeno-obaveštajna agencija (DIA) razmatrala je scenario hipotetičkog ukrajinskog udara na ruski Kremlj, objavio je list “Njujork tajms” pozivajući se na tajne obavještajne dokumente koji su procurili na internetu.

U izvještaju se navodi da je jedan od “džokera” bio scenario napada na Kremlj, kao i smrt predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog.

List napominje da su “nacrti” raznih scenarija standardna praksa obavještajnih agencija. DIA nije dala procjene o tome koji je ishod smatrala najvjerovatnijim.

Prema pisanju “Njujork tajmsa”, SAD ne žele da isporuče Ukrajini oružje koje se može iskoristiti za napad na Kremlj, jer je teško predvidjeti posljedice takvog napada.

Dokument je, vjerovatno, sastavljen krajem februara. Američki zvaničnici odbili su da kažu da li je vjerodostojan, ali ga nisu ni osporili, napominje TASS.

Zaharova: Isporuka oružja Kijevu ugroziće bezbjednost EU

Isporuka oružja Ukrajini ugroziće bezbjednost EU, uključujući civilno vazduhoplovstvo evropskog bloka, rekla je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

Ona je podsjetila da je Rusija u više navrata upozoravala da se zapadno oružje, uključujući protivavionske i protivtenkovske sisteme koji dolaze do Ukrajine, širi po svijetu usljed "bujne" korupcije u ukrajinskim političkim i vojnim krugovima.

"To oružje pojavljuje se u drugim regionalnim sukobima i pada u ruke grupa organizovanog kriminala, terorista i ekstremista, uključujući u Evropi. To će stvoriti prijetnju unutrašnjoj bezbjednosti svake zemlje na evropskom kontinentu, konkretno u sferi civilnog avio-saobraćaja", istakla je Zaharova.

Zaharova je napomenula da razmjere direktne vojne podrške Ukrajini sa Zapada uporno rastu, uz podsjećanje da su članice EU 13. marta bile primorane da dopune budžet takozvanog mirovnog fonda sa više od dvije milijarde evra, čime je njegova ukupna vrijednost dostigla gotovo osam milijardi evra, javio je TASS.

"Novac je namijenjen za veliku isporuku artiljerijskih granata ukrajinskoj vojsci. Drugim riječima, novac poreskih obveznika u EU će još jednom progutati crna rupa, odnosno Ukrajina i vojno-industrijski kompleks SAD. Koji je glavni cilj? Da se produže sukobi na evropskom kontinentu. EU je poslala vojnu pomoć kijevskom režimu ukupne vrijednosti oko 13 milijardi evra", navela je Zaharova.

Ona je naglasila da je ubrzana i obuka ukrajinskih vojnika u okviru misije EU za podršku Kijevu.

"Zapadno oružje i strani plaćenici koriste se za ubijanje civila, uključujući žene i djecu, u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti", dodala je Zaharova.

OHCHR zabrinut zbog situacije u pravoslavnoj crkvi u Ukrajini

Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava /OHCHR/ zabrinuta je zbog situacije u vezi sa Ukrajinskom pravoslavnom crkvom, saopštila je portparol OHCHR Elizabet Trosel.

Ona je za RIA "Novosti" rekla da OHCHR analizira uticaj situacije na ljudska prava u Ukrajini.

"Kancelarija UN za ljudska prava zabrinuta je zbog razvoja situacije i analizira njen uticaj na ljudska prava", istakla je Troselova.

Troselova je dodala da UN poziva sve strane da se suzdrže od postupaka koji bi mogli da dodatno povećaju tenzije ili da pogoršaju situaciju i vode ka nasilju.

Broj napada na parohijane, kao i pokušaja da se zaplijene bogomolje koje pripadaju Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koje vrši šizmatska Pravoslavna crkva Ukrajine, porastao je širom zemlje u posljednjih nekoliko sedmica.

Rjabkov: Curenje povjerljivih podataka iz SAD možda namjerno

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, izjavio je danas da postoji mogućnost da povjerljivi američki dokumenti mogu biti lažni i namjerno plasirani s ciljem da dovedu Rusiju u zabludu.

„Nemamo stav, možda je nekome interesantno da pogleda ove dokumente, a šta ako su lažni...Možda je to namjerna provokacija“, rekao je Rjabkov odgovarajući na pitanje novinara TAS S-a o stavu Moskve o uzrocima curenja američkih podataka.

Američki mediji su ranije javili da su Pentagon i Ministarstvo pravde SAD otpočeli istragu o curenju povjerljivih dokumenata, koja se odnose na planove NATO i Vašingtona da osposobe ukrajinske snage za kontraofanzivu, piše TAS S i podsjeća da su materijali, u kojima se otkrivaju rasporedi isporuke oružja i broj vojnika, postavljeni na društvene mreže Telegram i Tviter.

Prethodno je Rojters prenio da bi to moglo da bude najveće curenje podataka otkako je Vikiliks 2013. godine objavio više od 700.000 dokumenata, video snimaka i diplomatskih depeša. Međutim, agencija je dodala da bi dokumenta koja su objavljena mogla da budu lažna.

Peskov: Moskva odavno zna za prisustvo Alijanse u Ukrajini

Rusija je znala da borci i instruktori iz članica NATO-a učestvuju u neprijateljstvima u Ukrajini i prije nego što su procurili strogo povjerljivi dokumenti Pentagona, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

"Mi, kao ni drugi, ne znamo koliko su pouzdani ti dokumenti, ali čak i ako ih stavimo sa strane, mi smo mnogo prije njihove pojave imali i imamo podatke o tome da brojni instruktori iz zemalja Alijanse, uključujući Veliku Britaniju, i borci učestvuju u sukobima /u Ukrajini/", rekao je Peskov novinarima u Moskvi.

Strogo povjerljivi dokumenti Pentagona, koji su se u posljednjih nekoliko sedmica pojavili na internetu, pružaju osjetljive detalje o nizu bezbjednosnih pitanja, uključujući o Ukrajini, Kini i Bliskom istoku, kao i o navodnom američkom špijuniranju zvaničnika njihovih saveznika, kao što je Južna Koreja.

Osim toga, dokumenti pokazuju da su borci jedinica specijalnih snaga članica Alijanse bili prisutni na teritoriji Ukrajine.

Kijev traži od Indije pomoć u lijekovima i medicinskoj opremi

Ministarstvo spoljnih poslova Indije saopštilo je da je Ukrajina zatražila više lijekova i medicinske opreme i da je pozvala indijske kompanije da pomognu u obnovi zemlje pogođene invazijom Rusije.

Kijev je svoj zahtjev uputila tokom četvorodnevne posjete prvog zamjenika ministra spoljnih poslova Emine Džaparove Indiji.

Indija je poslala humanitarnu pomoć Ukrajini od početka rata, uključujući lijekove i medicinsku opremu.

Zvanični stav Indije o ratu je da se nađe diplomatsko rješenje, dok se komentari premijera Narendre Modija vide kao blago kritičje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putin kada mu jeu septembru rekao da sada nije "era rata“.

Džaparova je rekl novinarima rekla da Ukrajina želi da Indija bude više uključena u pomoć u rješavanju sukoba i da se Ukrajina raduje što će Modija dočekati u Kijevu "jednog dana“.

Budući da Indija trenutno predsjedava Grupom 20, Džaparova je rekla da Ukrajina očekuje od Indije da pozove ukrajinske zvaničnike na samit te organizacije koji će se održati u septembru u Nju Delhiju.

Volodimir žele da se obrati učesnicima skupa, kao što je to uradio putem video-linka tokom posljednjeg samita G20 u Indoneziji.

Seul voljan da "pozajmi" Vašingtonu pola miliona artiljerijskih granata

Južna Koreja je prošlog mjeseca postigla sporazum da "pozajmi" Sjedinjenim Državama 500.000 artiljerijskih granata kalibra 155 milimetara, što bi Vašingtonu moglo da pruži veću fleksibilnost u snabdijevanju Ukrajine municijom, objavio je u srijedu tamošnji list.

List Donga Ilbo citira neimenovane vladine izvore koji su rekli da je Južna Koreja odlučila da "pozajmi" municiju umjesto da proda, kako bi minimizirala mogućnost upotrebe južnokorejske granate u sukobu u Ukrajini.

Rečeno je da će granate prvenstveno koristiti SAD za popunu svojih zaliha.

Pošto je prošle godine kupila 100.000 takvih granata, američka vlada je u februaru tražila da kupi istu količinu ili više, ali je južnokorejska vlada tražila drugi način za snabdijevanje municijom.

 "Odlučili smo da značajno povećamo količinu granata, ali koristimo metod iznajmljivanja, nakon što smo istražili kako da odgovorimo na zahtjev saveznika u dobroj vjeri, držeći se principa Vlade da se Ukrajini ne isporučuje oružje“, neimenovani citiran je izvor.

I Seul i Vašington su potvrdili da pregovaraju o sporazumu o isporuci artiljerijske municije, ali nije bilo zvanične riječi o tome da li je sporazum finalizovan.

Ministarstvo odbrane Južne Koreje saopštilo je da saveznici istražuju načine da podrže Ukrajinu u odbrani njene slobode, ali je odbilo da potvrdi konkretne razgovore.

Američki Stejt department nije odmah dao komentar.

Ministar spoljnih poslova Park Jin rekao je novinarima da ne može da potvrdi novinski izvještaj, ali je dodao da stav vlade protiv pružanja smrtonosne pomoći Ukrajini ostaje nepromenjen.

Izveštaj je uslijedio nakon što su procurili visoko povjerljivi američki vojni dokumenti koji su istakli poteškoće Južne Koreje zbog pritisaka zapadnih saveznika.

Iako je Seul ključni saveznik SAD i glavni proizvođač artiljerijske municije, nastoji da izbjegne pogoršanje odonsa sa Rusijom u svjetlu ekonomskih veza i uticaja Moskve na Sjevernu Koreju.

Južnokorejski predsjednik Jun Suk Jul, koji će tokom aprila posjetiti Vašington, rekao je da Seul neće slati oružje Ukrajini i da će umjesto toga proširiti humanitarnu pomoć.

Pentagon: Prevrnućemo svaki kamen dok ne nađemo izvor curenja dokumenata

Američki ministar odbrane Lojd Ostin rekao je da će SAD istražiti nedavno navodno curenje povjerljivih dokumenata dok se ne pronađe izvor.

"Nastavićemo da istražujemo i okrećemo svaki kamen sve dok ne pronađemo izvor ovoga i utvrdimo obim “, rekao je Ostin na konferenciji za novinare u Stejt departmentu.

Istražitelji rade na utvrđivanju koja je osoba ili grupa mogla imati sposobnost i motivaciju da objavi obavještajne izvještaje.

Curenje bi moglo biti najštetnije objavljivanje informacija po Vašington od objavljivanja hiljada dokumenata na Vikiliksu 2013. godine.

Milansi Haris, zamjenica američkog ministra odbrane za obavještajne i bezbjednosne poslove, predvodi istragu Pentagona kako bi procijenio potencijalni uticaj  dokumenata, rekao je neimenovani američki zvaničnik Rojtersu.

Neke od najosjetljivijih informacija se navodno odnose na vojne sposobnosti i nedostatke Ukrajine, a jedan dokument pominje mali broj zapadnih specijalnih snaga u zemlji.

Ministarstvo pravde SAD pokrenulo je krivičnu istragu zbog objelodanjivanja dokumenata.

Tramp: Moskva definitivno nije odgovorna za sabotažu gasovoda

Rusija definitivno nije odgovorna za sabotažu gasovoda "Sjevernog toka", izjavio je bivši predsjednik SAD i kandidat na narednim predsjedničkim izborima Donald Tramp.

On nije želio da otkrije ko je odgovoran za sabotažu, piše TASS.

"Ne želim da izazovem probleme za bilo koju zemlju, tako da neću odgovoriti na to pitanje. Ali mogu da Vam kažem ko nije /izvršio sabotažu/ - Rusija. Kada krive Rusiju, znate, kažu da je Moskva digla u vazduh sopstveni gasovod. To nije bila Rusija", rekao je Tramp u intervjuu za televiziju "Foks njuz".

Kompanija "Sjeverni tok AG" prijavila je 27. septembra štetu bez presedana na tri linije gasovoda "Sjevernog toka" koja je pričinjena dan ranije. Švedski seizmolozi registrovali su 26. septembra dvije eksplozije duž rute gasovoda. Ruski tužioci započeli su istragu o eksplozijama polazeći od pretpostavke da se radi o terorističkom napadu.

Američki istraživački novinar Sejmor Herš objavio je 8. februara tekst u kojem, pozivajući se na neimenovane izvore, navodi da su ronioci američke ratne mornarice postavili eksploziv ispod gasovoda pod maskom izvođenja vojnih vježbi u junu prošle godine i da su Norvežani aktivirali bombe tri mjeseca kasnije.

Prema njegovim riječima, odluku o izvođenju te operacije donio je lično predsjednik SAD Džozef Bajden, nakon devet mjeseci diskusije sa stručnjacima za bezbjednost u Bijeloj kući.

U Ukrajini najviše plaćenika iz Velike Britanije

U dokumentima Pentagona sa oznakom povjerljivo koji su nedavno objavljeni na internetu navodi se da u Ukrajini ima najviše stranih plaćenika iz Velike Britanije.

Prema navodima u dokumentu datiranom na 23. mart, Velika Britanija ima najveći broj pripadnika specijalnih snaga u Ukrajini, i to oko 50, potom slijede ostale članice NATO, poput Letonije sa 17, Francuske 15, Amerike 14, te Holandije odakle je jedan.

Bi-Bi-Si navodi da u dokumentu nije precizirano gdje su ove snage ili šta im je zadatak u Ukrajini.

U skladu sa politikom po sličnim pitanjima, britansko Ministarstvo odbrane nije komentarisalo objavljene dokumente, ali je na "Tviteru" objavljeno da sadrže "ozbiljan nivo netačnosti".

Međutim, zvaničnici Pentagona su naveli da su dokumenti autentični.

Dokumenti od kojih neki nose oznaku "strogo povjerljivo" sadrže i osjetljive detalje, poput priprema proljećne ofanzive ukrajinskih snaga. Američke vlasti saopštile su da je pokrenuta istraga o izvoru objave podataka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana