UNHCR: Rekordan broj prisilno raseljenih u 2022, potrebno kolektivno djelovanje

Tanjug
Foto: Ilustracija

ŽENEVA– UNHCR je pozvao danas na usklađeno, kolektivno djelovanje u svjetlu novog rekordnog broja prisilno raseljenih u 2022. godini, zbog rata u Ukrajini, sukoba u drugim krajevima svijeta i raseljavanja zbog klimatskih promjena.

Vodeći godišnji izvešaj UNHCR-a "Globalni trendovi raseljavanja u 2022. godini", navodi da je broj ljudi raseljenih usljed ratova, progona, nasilja i kršenja ljudskih prava dostigao  rekordnih 108,4 miliona krajem 2022.

To je za 19,1 milion ljudi više nego prethodne  godine i predstavlja najveći porast na godišnjem nivou do sada.

Do povećanja broja prisilno raseljenih, došlo je zbog rata u Ukrajini i izmjene u procenama broja izbjeglica iz Avganistana, kao i zbog nastavka borbi, posebno u Sudanu.

Uzlazni trend globalnog raseljavanja nastavio se u 2023.  godini, u kojoj je erupcija sukoba u Sudanu pokrenula novi egzodus, čime je broj prisilno raseljenih ljudi u svijetu dostigao 110 miliona do maja mjeseca.

"Ove brojke nam pokazuju da neki isuviše brzo srljaju u sukobe, ali veoma sporo nalaze rešenja. Posljedice su razaranje, raseljavanje i patnje svakog pojedinca među milionima prisilno raseljenih iz svojih domova,” saopštio je Filipo Grandi, visoki komesar UN za  izbjeglice.

Od globalnog broja raseljenih, 35,3 miliona su činile izbeglice, ljudi koji su prešli međunarodnu granicu u potrazi sa bezbjednošću.

Veći dio, 58 posto ili 62,5 miliona  ljudi  je raseljeno unutar sopstvenih zemalja usljed sukoba i nasilja.

Tokom 2022. godine, glavni pokretač raseljavanja bio je rat u Ukrajini. Broj izbjeglica iz  Ukrajine skočio je sa 27.300 na kraju 2021. na 5,7 miliona na kraju 2022. godine.

To  predstavlja najbrži porast broja izbjeglica od Drugog Svjetskog rata.

Brojke su takođe potvrdile da zemlje sa niskim i srednjim prihodima , a ne one bogate , pružaju utočište najvećem broju ljudi, bilo mjereno ekonomskim parametrima ili udjelom u stanovništvu.

Prošle godine finansiranje  brojnih kriza raseljavanja i podrška zemljama prijema zaostajale za potrebama, a  nastavila su da budu spore u 2023. dok se potrebe povećavaju, saopštio je UNHCR.

"Ljudi širom svijeta nastavljaju da pokazuju izuzetnu gostoprimljivost izbjeglicama pružajući  zaštitu i pomoć onima kojima je potrebna.Ali potrebno je mnogo više  međunarodne pomoći i pravednija raspodela odgovornosti, posebno sa onim zemljama u kojima se nalazi većina raseljenih", saopštio je Grandi.

Dok je ukupan broj raseljenih ljudi nastavio da raste, izvještaj Globalni trendovi takođe je pokazao da oni koji su bili primorani da bježe, a mogu da se vrate svojim domovima, to i čine, dobrovoljno i bezbjedno.

Tokom 2022. godine, više od  339.000 izbjeglica vratilo se u 38 zemalja.

Uprkos tome što je njihov broj niži nego  prethodne godine, dobrovoljan povratak bio je značajan u Južni Sudan, Siriju, Kamerun i Obalu Slonovače, navodi se u izveštaju UNHCR.

U međuvremenu, 5,7 miliona interno raseljenih vratilo se svojim  kućama u Etiopiji, Mjanmaru, Siriji, Mozambiku i Demokratskoj Republici Kongo.

Prema procjenama, 4,4 miliona ljudi u svetu bili su apatridi ili nisu imali utvrđeno državljanstvo krajem 2022. godine, što je dva posto više nego krajem 2021.

Izvještaj Globalni trendovi objavljen je šest mjeseci prije drugog Globalnog foruma za izbjeglice u Ženevi, velikog skupa niza različitih aktera koji tragaju za inovativnim rješenjima za prisilno raseljene ljude i imaju za cilj da povećaju solidarnost sa prisilno raseljenima i njihovim domaćinima, navodi UNHCR.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana