Ruska vojska: Kijev koristi strane plaćenike kao topovsko meso

Švajcarska pozvala sve zemlje da ne koriste kasetnu municiju

Švajcarska je obavještena o tome da će SAD isporučiti Ukrajini kasetnu municiju i poziva sve zemlje da je ne koriste, rekao je za Sputnjik portparol Ministarstva inostranih poslova Švajcarske.

Njemački „Rejnmetal": Za tri mjeseca otvara se fabrika oklopne tehnike u Ukrajini

Njemačka kompanija „Rejnmetal" otvoriće tokom naredna tri mjeseca u Ukrajini fabriku za proizvodnju i remont oklopne tehnike, izjavio je generalni direktor te kompanije Armin Paperger u intervjuu za televizijski kanal Si-En-En.

Prema njegovim riječima, fabrika će biti namjenjena za proizvodnju i remont oklopnih transportera „Fuchs".

Paperger je u martu izjavio da kompanija planira da u Ukrajini otvori fabriku za proizvodnju i remont borbenih tenkova u vrijednosti od 200 miliona evra. Proizvodni kapacitet fabrike bio bi 400 tenkova godišnje.

Vazdušna opasnost objavljena je u Sumskoj i Černigovskoj oblasti Ukrajine, slijedi iz podataka onlajn-mape Ministarstva za digitalnu transformaciju Ukrajine.

Brifing Ruske vojske:

- Kijev je povećao regrutovanje plaćenika u Aziji, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku;

- U redovima Oružanih snaga Ukrajine trenutno se bori 2.029 plaćenika;

- Ukrajina je u poslednjih mjesec dana pokrenula regrutaciju plaćenika u Argentini, Brazilu, Avganistanu, Iraku i u oblastima Sirije pod kontrolom SAD;

- Najviše stranih plaćenika – više od 2.600 ljudi – stiglo je u Ukrajinu iz Poljske;

- Regrutovanje stranih plaćenika od strane Kijeva vrši se uz pomoć zapadnih obavještajnih službi, prije svega CIA;

- Komandanti jedinica Oružanih snaga Ukrajine koje djeluju na liniji razdvajanja ne odgovaraju za gubitke među plaćenicima;

- Od početka specijalne operacije u Ukrajinu je zvanično stiglo 11.675 stranih plaćenika iz 84 države;

- Kijev koristi strane plaćenike kao topovsko meso;

- Kijev je pojačao vrbovanje plaćenika u SAD i Kanadi zbog višestrukog pada interesovanja u Poljskoj i Velikoj Britaniji;

- Na strani Kijeva je poginulo više od 4.800 plaćenika, uglavnom iz SAD, Kanade i evropskih zemalja, još 4.800 je pobjeglo sa teritorije Ukrajine.

Saliven:Vašington nije umiješan u vraćanje komandanata “Azova” u Ukrajinu

Vašington nije umiješan u odluku Ankare da preda komandante bataljona “Azov” vlastima u Kijevu, izjavio je američki savjetnik za državnu bezbjednost Džejk Saliven.

On nije želio da odgovori na pitanje da li je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan takvom odlukom “šalje neku vrstu poruke predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu”.

-Iskreno, neću da tumačim njegove motive za to. Mislim da bi bilo dobro da se to pitanje direktno postavi predsjedniku Erdoganu. Mi nismo dio toga i, zaista, nismo u poziciji da komentarišemo šta Erdogan želi time da postigne - rekao je Saliven tokom leta u predsjedničkom avionu “Er fors jedan”.

Na zahtjev novinara da prokomentariše kako je pokušaj pobune u Rusiji uticao na odnose Moskve sa drugim zemljama i, naročito, na najnoviju odluku Turske, Saliven je istakao da je rano da se govori o tome kako će to uticati na konkretne odluke lidera i koje su posljedice toga, posebno zbog činjenice da se “ta priča i dalje razvija”.

Prema njegovom mišljenju, Erdogan je i ranije bio spreman da uradi značajne stvari u znak podrške Ukrajini, uključujući obezbjeđivanje sofisticiranog oružja, javio je TASS.

Saliven je naglasio da je za njega teško da kaže koliko su Erdoganove odluke povezane sa pokušajem pobune u Rusiji i sa pristupom turskog predsjednika sukobu u Ukrajini.

-Međutim, očigledno je da je to nešto što ćemo nastaviti da pažljivo pratimo - dodao je Saliven.

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je u subotu, 8. jula, da vraća u zemlju petoricu komandanata “Azova” koji su u Turskoj. On se dan ranije sastao sa Erdoganom.

Gerasimov: Utvrditi lansirna mjesta odakle su Ukrajinci gađali Krimski most

Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov, naložio je komandi Združenih snaga da organizuju sistemski rad kojim će se utvrditi skladišta i lansirna mjesta ukrajinskog raketnog sistema S-200 i sličnog naoružanja, sa ciljem da se djeluje preventivno, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

Gerasimov je saslušao izveštaj načelnika Glavnog štaba Vazdušno-kosmičkih snaga (VKS) Viktora Afzalova o uništenju četiri ukrajinske balističke rakete, navelo je Ministarstvo odbrane.

Na Telegram kanalu ruskog ministarstva objavljen je snimak na kojem se vidi Gerasimov dok sluša izvještaj, što je njegovo prvo pojavljivanje u javnosti od pobune privatne vojne kompanije “Vagner” 24. juna, navodi Rojters.

Ukrajinska vojska je, prema navodima ruske strane,  raketama iz sistema S-200 gađala Krimski most.

Prema ministarstvu, Gerasimov je dao instrukcije i da se preduzmu dodatne mjere što prije, kako bi se povećala zaštita od vazdušnih udara, prenio je TAS S.

Kijev je 9. jula bezuspješno pokušao da napadne Krim, Rostovsku i Kalušku oblast protivvazdušnim raketama S-200, pretvorenim u ofanzivnu verziju, kaže se u saopštenju ruskog ministarstva.

Navedeno je da su ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili dvije ukrajinske rakete S-200 u napadu na Krim, i regione Rostov i Kaluga, a da su još dvije rakete onesposobljene sredstvima za elektronsko ratovanje, pa nije bilo žrtava i štete.

Afzalov je rekao da je Kijev iskoristio tri rakete S-200 u nedjelju, kako bi napao Krimski most.

-Tri projektila, koja su ciljala transporni koridor Kerč i pistu Morozovsk, oborile su protivvazdušne snage. Nije bilo žrtava, a ni materijalne štete - istakao je Afzalov.

Ruska ambasada u SAD osudila odluku o slanju kasetne municije

Bijela kuća je priznala da je počinila ratne zločine pristankom da pošalje kasetnu municiju u Ukrajinu, saopštila je ruska Ambasada u SAD.

-Obratili smo pažnju na izjave (portparola za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući Džona) Kirbija o snabdijevanju Ukrajine kasetnom municijom. Zvaničnik je de fakto priznao ratne zločine SAD u ukrajinskom sukobu - saopštila je Ambasada u poruci na “Telegramu”.

Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju da su već koristile kasetnu municiju u ratu tokom prethodnih 500 dana koji Moskva vodi protiv Kijeva.

Ukrajina je prošle sedmice obećala da municija koju su SAD odlučile da isporuče Kijevu neće biti korišćena u Rusiji.

Guverner Zaporožja: U ruskom napadu poginule četiri osobe, 11 ranjeno

Guverner Zaporožja Jurij Malaško izjavio je danas da su četiri osobe poginule, a 11 je ranjeno u ruskom bombardovanju stambene oblasti u gradu Orihiv, u regionu Zaporožja.

Malaško je naveo da su među ubijenima tri žene i muškarac, svi stari oko 40 godina, prenio je Rojters.

On je dodao da je Rusija izvela 36 ciljanih udara na 10 naselja u reionu Zaporožje. Britanska novinska agencija navodi da nije mogla nezavisno da potvrdi izvještaj.

Pregovori Putina i Erdogana jedina nada za sporazum o izvozu žita

Aktuelna situacija oko sporazuma o izvozu žita iz ukrajinskih luka ne uliva optimizam za njegovo produženje posle 17. jula, a sada su očekivani pregovori predsjednika Turske i Rusije Redžepa Tajipa Erdogana i Vladimira Putina jedina nada, rekao je izvor upoznat sa tokom pregovora za RIA Novosti.

Taj izvor je dodao da praksa pokazuje da su pregovori dva lidera mogu da promijene situaciju i izrazio nadu u pozitivan ishod.

Erdogan je ranije izjavio da računa na pregovore sa Putinom o sporazumu o žitu, i telefonom i lično, dok je portparol Kremlja Dmitrij Peskov 8. jula rekao da susret Putina i Erdogana još nije siguran, navodi agencija.

Peskov je 5. jula rekao da će Rusija blagovremeno saopštiti svoju odluku o sporazumu o žitu i istovremeno podsjetio da dio sporazuma, koji se tiče Rusije, još nije sproveden, tako da trenutno nema osnova za njegovo produženje.

Crnomorska inicijativa, koju su 22. jula 2022. godine potpisali predstavnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN, podrazumijeva izvoz ukrajinskog žita i hrane, kao i đubriva preko Crnog mora iz tri luke, uključujući Odesu.

Drugi dio sporazuma koji su potpisali Rusija i UN predviđa deblokadu izvoza hrane i đubriva iz Rusije, a među glavnim tačkama bilo je ponovno povezivanje Ruske poljoprivredne banke (Rošelkhozbank) sa SVIFT-om, obnavljanje isporuke poljoprivredne mehanizacije i rezervnih dijelova.

Moskva ističe da taj dio sporazuma još nije primijenjen.

Gerasimov saslušao izvještaj o odbijanju ukrajinskog raketnog napada

Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov, saslušao je izvještaj načelnika Glavnog štaba Vazdušno-kosmičkih snaga (VKS) Viktora Afzalova o uništenju četiri ukrajinske balističke rakete, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije.

Na Telegram kanalu ruskog Ministarstva odbrane objavljen je snimak na kojem se vidi Gerasimov dok sluša izvještaj, što je njegovo prvo pojavljivanje u javnosti od pobune privatne vojne kompanije “Vagner” 24. juna, navodi Rojters.

Kijev je 9. jula bezuspješno pokušao da napadne Krimu, Rostovsku i Kalušku oblast protivvazdušnim raketama S-200, pretvorenim u ofanzivnu verziju, kaže se u saopštenju, prenose RIA Novosti. Navedeno je da su ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili dvije ukrajinske rakete S-200, a da su još dvije rakete onesposobljene sredstvima za elektronsko ratovanje.

Zelenski: Kada stignemo do Krima, Putin će morati da pristane na pregovore

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je ukrajinska vojska, nakon ranijeg usporavanja, nastavila sa akcijom osvajanja oblasti koje su držale ruske snage na jugoistoku zemlje i da je “preuzela inicijativu”, a da bi dolazak Ukrajinaca do Krima natjeralo ruskog predsjednika Vladimira Putina na pregovore.

U intervjuu za “ABC njuz”, koji je emitovan u nedjelju uveče, Zelenski nije negirao tvrdnje “Vašington posta” da su ukrajinski zvaničnici nedavno rekli direktoru CIA Vilijamu Bernsu da je cilj kontraofanzive da se vojska približi Krimu i potom da se Putin primora na razgovore.

-Apsolutno je jasno, logično retoričko pitanje da onog momenta kada Ukrajina stigne do administrativne granice sa privremeno okupiranim ukrajinskim poluostrvom, Krimom, vrlo je vjerovatno da će Putin biti primoran na dijalog sa civilizovanim svijetom, nasuprot situaciji kakva je bila prije totalne invazije, jer će biti oslabljen - rekao je Zelenski.

On je odbacio tvrdnje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je nekoliko puta rekao, da je on na vlasti, da bi okončao rat za 24 sata.

-Sama želja da se okonča rat je lijepa. Ali, ta želja se mora zasnivati na realnosti. Mislim da je jednom Tramp imao tih 24 sata. Bili smo u ratu, ne baš u totalnom ratu, ali je bio konflikt, i mislim da je imao tih 24 sata na raspolaganju, ali je vjerovatno imao druge prioritete - napomenuo je Zelenski.

On je istakao da se Kijev neće odreći svoje teritorije.

-Ukoliko pričamo o kraju rata, ali da cijenu plati Ukrajina, drugim riječima, da se odreknemo naših teritorija, smatram da bi na taj način (aktuelni predsjednik SAD) Bajden mogao da završi rat za pet minuta. Ali, na to ne pristajemo - poručio je Zelenski.

Regionalne vlasti: Eksplozija u Nikolajevu

U Nikolajevu, na jugu Ukrajine, odjeknula je eksplozija, saopštio je načelnik Nikolajevske oblasne vojne uprave Vitalij Kim.

On je na Telegramu napisao da su ruske snage mogle da gađaju grad iz protivvazdušnih raketnih sistema C-300.

Agencija Unian prenosi da je Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine noćas u jedan sat upozorilo na opasnost od raketnog napada u Nikolajevskoj i Hersonskoj oblasti

Politiko:U toku finalizacija deklaracije o davanju bezbjednosnih garancija Kijevu

Manja grupa zapadnih saveznika uključena je u pregovore u posljednjem trenutku o finalizaciji deklaracije o davanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, uoči samita NATO-a u Litvaniji, rekla su četiri neimenovana zvaničnika upoznata sa razgovorima.

SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka već sedmicama razgovaraju o tom pitanju sa Kijevom, a takođe su se obratile i drugim saveznicima u NATO-u, EU i G7, objavio je “Politiko”.

Kako se navodi, napori su dio širih pregovora u NATO-u o tome kako zapadni saveznici treba da pokažu dugoročnu podršku Ukrajini.

Ukrajina želi da se pridruži NATO-u što je prije moguće, da bi mogla da se primijeni klauzula pet Alijanse: napad na jednog je napad na sve.

Mnoge članice Alijanse, međutim, uglavnom su saglasne da Ukrajina može da se pridruži tek kada se rat završi.

U međuvremenu, najveće sile Alijanse rade na tome da vide koje sigurnosne obaveze mogu da daju Ukrajini dok ne postane članica NATO-a.

Zemlje iz istočnog krila NATO-a zalažu se, međutim, da Ukrajina dobije brži put ka članstvu, čak i dok traje rat.

Prema neimenovanim zvaničnicima u Berlinu, Parizu, Londonu i Briselu, rasprava je u toku i veoma napreduje.

Francuski zvaničnik je rekao da će dogovor o davanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu vjerovatno biti zaključen do kraja samita.

Američki predsjednik Džozef Bajden trebalo bi da se sastane sa britanskim premijerom Rišijem Sunakom danas u Londonu, gdje će  članovi dvije delegacije pokušati da usaglase detalje u posljednjem trenutku, rekao je drugi diplomata NATO-a koji je upoznat sa planovima.

Inicijativa bi na kraju mogla da se svodi na obećanja o nastavku pomoći Ukrajini koju već pružaju saveznici: oružje, opremu, obuku, finansiranje i obavještajne podatke.

Ali namjera je da se ponudi trajniji signal jedinstva za Ukrajinu, posebno zato što je malo vjerovatno da će Kijev na samitu u Viljnusu dobiti čvrsto obećanje o članstvu u NATO-u koje želi.

-To je, u suštini, garancija Ukrajini da ćemo još dugo vremena opremati njihove oružane snage, finansiraćemo ih, savjetovaćemo ih, obučavaćemo ih kako bi imali snage za odvraćanje protiv svake buduće agresije - rekao je visoki diplomata NATO-a.

Diplomata je rekao da će na svakoj zainteresovanoj zemlji biti da bilateralno sa Ukrajinom odredi šta će biti njena obaveza.

-Na samitu će se NATO dogovoriti o planovima za pomoć u modernizaciji odbrane Ukrajine - rekao je novinarima u petak generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

Stoltenberg je istakao da će plan uključivati višegodišnji program pomoći kako bi se osigurala puna interoperabilnost između ukrajinskih oružanih snaga i NATO-a.

-Na samitu će biti formiran novi forum NATO-Ukrajina koji će se baviti praktičnim zajedničkim aktivnostima, naveo je Stoltenberg.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.