Turska oaza za međunarodnu mafiju, posebno sa Balkana
ANKARA - U Tursku je lako ući, dobiti državljanstvo i tamo oprati pare i to godinama privlači međunarodnu mafiju i kriminalce, između ostalog i one sa Balkana, a da li novi turski ministar policije Ali Jerlikaja može da se izbori sa time, postavlja pitanje Dojče vele (DW).
Jerlikaja je objavio na društvenim mrežama da je turska policija uhapsila u utorak tri međunarodno tražena mafijaška bosa u Alanji i Istanbulu i da je riječ o vođama bandi belgijsko-britanskog, vijetnamskog i arapskog porijekla.
"Bez obzira na to koliko su te bande jake i kakve su potjernice raspisane, mi ćemo im stati na kraj!", najavio je Jerlikaja.
Otkako je Jerlikaja preuzeo dužnost u junu, gotovo da nije prošao dan bez hapšenja teških kriminalaca.
To uključuje dilere droge, zelenaše, trgovce ljudima, prevarante i lopove, ali i šefove međunarodnih bandi koje su se posljednjih godina etablirale u Turskoj.
Jerlikaja je prije više od mjesec dana objavio da je turska policija uhapsila vođe međunarodne kriminalne grupe Komančero, a među uhapšenima je bilo
Prije nego što je Jerlikaja preuzeo dužnost, protiv tih grupa gotovo nikada nije bilo ozbiljnih istraga, niti krivičnih prijava, ukazuje DW.
Kako se navodi, sam bivši turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu održavao je bliske veze s mafijom.
Tokom njegovog mandata iz zatvora su pušteni vodeći ljudi turskog podzemlja, što je omogućilo da Turska postane utočište međunarodnih kriminalaca, iz Albanije, Crne Gore, Srbije, Azerbajdžana i Rusije.
Tu oni vode svoje ratove, što pokazuje i ubistvo Jovana Vukotića, narkobosa iz crnogorskog "Škaljarskog klana" koji je ubijen u Istanbulu u septembru prošle godine.
Istraga je otkrila da je Vukotića ubila lokalna mafijaška grupa za nagradu od 1,5 miliona evra.
Prema navodima policije, nalog je došao iz suparničkog Kavačkog klana.
Ta dva narko klana iz Kotora već desetak godina vode pravi rat u Evropi, a do sada je u nekoliko zemalja u krvavim sukobima ubijeno oko 50 ljudi.
Njemački Savezni zavod za borbu protiv kriminala naveo je prošle godine za Dojče vele da je Turska već neko vrijeme etablirana kao utočište za kriminalne grupe sa Balkana.
Racije turskih vlasti otkrile su da takve grupe djeluju od Španije do Turske, a zaplijenjene fotografije i dokumenti svjedoče o otmicama, mučenjima i ubistvima.
Poznavaoci prilika kažu da su u Turskoj preblagi zakoni protiv pranja novca i da vlada prečesto amnestira odgovorne za privredni kriminal.
Zatim, ulazak bez viza u Tursku moguć je iz mnogih zemalja, a takođe bogati ljudi mogu brzo da postanu turski državljani.
Zahtijev za tursko državljanstvo može da podnese svako ko uloži 500.000 dolara u Turskoj ili ih položi na bankovni račun na tri godine, ili ko kupi nekretninu za 400.000 dolara.
Kristin Surak s Londonske škole ekonomije i političkih nauka, koja je napisala knjigu o tim takozvanim "zlatnim pasošima", kaže da godišnje oko 50.000 ljudi iz cijelog svijeta na taj način dobija tursko državljanstvo.
Furkan Sezer, bivši šef odjeljenja za privredni kriminal u istanbulskoj policiji, godinama prati te procese i navodi da mnogi kriminalci uzmu državljanstvo, a zatim imovinu unose u Tursku, a često ne plaćaju ni porez.
To znači da novac, čije je porijeklo nepoznato, ulazi u legalni finansijski tok.
Stranka turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, Partija pravde i razvoja, tu uredbu je donijela još pre dijve decenije, čim je stupila na vlast.
Međunarodni institut za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (FAFT) naveo je da Ankara mora da preduzme strože mjere protiv pranja novca.
FAFT je prije dvije godine stavio Tursku na takozvanu sivu listu, a od tada je ta zemlja pod nadzorom.
Do revizije te liste sljedećeg juna, Ankara bi htjela da bude uklonjena sa te liste.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
