Svjetska banka: Globalna ekonomija bi mogla da padne u recesiju 2023.
VAŠINGTON - Svjetska banka oborila je danas prognoze rasta za 2023. godinu na nivo koji je na ivici recesije za mnoge zemlje, a kao razlog se navodi uticaj intenziviranog povećanja kamatnih stopa, nastavak rata u Ukrajini i kolaps glavnih motora globalnog ekonomskog rasta.
Očekuje se globalni rast bruto domaćeg proizvoda od 1,7% u 2023, što je, ako se izuzmu recesije 2009. i 2020. godine, najniža stopa za skoro tri decenije, navodi se u izveštaju SB, prenosi Rojters.
U prethodnom Izveštaju o globalnim ekonomskim perspektivama, objavljenom u junu 2022. godine, banka je prognozirala globalni rast u 2023. od 3,0 odsto.
Međutim, kako je saopšteno, došlo je do velikog usporavanja u razvijenim ekonomijama, uključujući prognozirane oštre rezove na 0,5 odsto i za Sjedinjene Američke Države i evrozonu, što bi moglo nagovestiti novu svjetsku recesiju za manje od tri godine nakon poslednje.
„S obzirom na osjetljive ekonomske uslove, svaki dodatni nepovoljni uticaj, poput inflacije više od očekivane, naglog porasta kamatnih stopa da bi je obuzdali, ponovnog oživljavanja pandemije Kovid-19 ili eskalacije geopolitičkih tenzija – mogli bi gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju", upozorava Svjetska banka.
Sumorni izgledi će biti posebno teški za tržišta i ekonomije u razvoju, dok se bore sa velikim teretom duga, slabljenjem valuta i rastom prihoda, kao i usporavanjem poslovnih investicija, čija se godišnja stopa rasta u naredne dve godine predviđa na 3,5 odsto, što je za oko polovinu niže u odnosu na poslednje dvije decenije.
"Usporavanje rasta i poslovnih investicija imaće poražavajuće posljedice na obrazovanje, zdravstvo, siromaštvo i infrastrukturu, uključujući i sve veće zahtjeve usled klimatskih promjena", istakao je predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas u saopštenju.
Rast Kine u 2022. pao je na 2,7%, što je drugi najniži rezultat od sredine 1970-ih, izuzimajući 2020. godinu, kada je uslijed pandemije Kovid-19 došlo do previranja na tržištu nekretnina i suše, koji su pogodili potrošnju, proizvodnju i ulaganja, stoji u izvještaju Svjetske banke.
Predviđen je oporavak rasta na 4,3% za 2023. godinu, što je 0,9 procentnih poena ispod junske prognoze.
Svjetska banka primjećuje da su neki inflatorni pritisci počeli da jenjavaju krajem 2022. godine zbog nižih cijena energije i roba, ali da uslijed novih rizika bazna inflacija može potrajati.
Ovo bi moglo dovesti do toga da centralne banke reaguju povećanjem kamatnih stopa više od trenutno očekivanog, što će dodatno usporiti globalni privredni rast, dodaje se u saopštenju.
Svjetska banka je zatražila veću podršku međunarodne zajednice zemljama sa niskim prihodima koje su u sve većem riziku od dužničke krize.
Nova koncesiona finansiranja i grantovi potrebni su zajedno sa korišćenjem privatnog kapitala i domaćih resursa koji pomažu u povećanju ulaganja u klimatsku adaptaciju, ljudski kapital i zdravlje, navodi se u izveštaju.
Odbor izvršnih direktora Svetske banke ove nedelje razmatra novu "razvojnu mapu puta" za institucije u pravcu proširenja kreditnih kapaciteta usmjerenih na klimatske promjene i druge globalne krize.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
