Stotinu dana do američkih izbora: Šta se može očekivati
BEOGRAD - Politička situacija u Sjedinjenim Američkim Državama za samo dvije nedjelje se dramatično promijenila, ali teško je i osjetljivo prejudicirati šta se sve može dogoditi u narednih sto dana do 5. novembra kada najmoćnija država svijeta bira svog predsjednika, navodi se u najnovijoj analizi Instituta za politiku i ekonomiju Jugoistočne Evrope (Ipese).
Svega dvije nedjelje, nakon što je aktuelni predsjednik SAD Džozef Bajden rekao da bi samo "svemogući Gospod mogao da ga ubijedi da odstupi od kandidature, on je saopštio da napušta predsjedničku trku i predlaže potpredsjednicu Kamalu Haris da bude kandidat na novembarskim izborima.
Kako se navodi, atentat na Donalda Trampa je nametnuo novu sliku izbora i predsjedničkoj kampanji dao novu dimenziju, a sudeći po ocjenama javnog mnjenja, Trampu je ubrizgao novu popularnost.
Koliko god da je Bajden otvorio put za svoju potpredsjednicu Kamalu Haris, ona nije zvaničan predsjednički kandidat, jer Demokratska stranka treba službeno da izabere novog kandidata na Nacionalnoj konvenciji demokrata u Čikagu od 19. do 22. avgusta.
"Nameće se pitanje - Da li je pametno i pragmatično toliko čekati i kakvu će šansu budući kandidat imati ako mu ostaje samo tri mjeseca za kampanju? Gotovo da neće imati mogućnost da zakorači u sve države, niti da vodi kampanju kako je uobičajeno", navodi Ipese.
Posljednje ankete pokazale su da republikanski kandidat Donald Tramp ima minimalnu prednost u odnosu na Haris, a da bi ublažili ove poteškoće, velike su šanse da Demokratska stranka organizuje onlajn glasanje prije konvencije i procjene su da to može da se dogodi u narednih sedam do 10 dana, a da se na konvenciji u drugoj polovini avgusta samo ceremonijalno potvrdi kandidatura.
Ako se ipak, što je manje izvjesno, demokrate odluče za zvaničan odabir sljedećeg mjeseca na konvenciji, to bi bio mnogo iscrpljujuć i komplikovan proces za partiju, a u nekim državama i neizvodljiv jer ranije zatvaraju mogućnost da se prijavljuju novi kandidati.
Relevantne ankete su još prije nekoliko mjeseci pokazale da Tramp ima prednost u odnosu na Bajdena. Nakon predsjedničke debate i pokusaja atentata, ta prednost se samo povećavala.
Prema nacionalnom istraživanju koju je proveo "CBS News", Tramp je sa 52 odsto vodio ispred Bajdena koji je nosio 47, dok je predviđanje za trku sa Haris bilo 51 Tramp, 48 Haris.
Sve ovo je vrlo načelno i procenti su i dalje neizvjesni, a ozbiljna i relevantna istraživanja rejtinga, koja uključuju i odgovor na posljednje događaje, mogu da se očekuju u američkoj javnosti tek za 10 dana.
"Do tada trka traje, kampanja demokratskog kandidata će biti nikad kraća, a republikanska artiljerija je vrlo oštra i ljuta tvrdeći da je njihovom kandidatu sada još izvjesnija dominacija. Demokrate, ipak, bez sumnje nisu ujedinjene oko prijedloga kandidata, a procjene su da će je većina demokrata podržati i dati glas Haris, ako ne sa motivom 'glas za nju', onda sa motivom 'glas protiv Trampa', ukoliko se procijeni da ona ima najviše šanse da mu stane na crtu", ocjenjuje Ipese.
Od mogućih izazivača i konkurenata Kamale Haris u Demorkatskoj stranci, pominje se i bivša prva dama SAD, Mišel Obama, koja, iako nije javno pokazala interesovanje za kandidaturu, ima obećavajuće anketne brojke i popularnost i u javnosti se spekuliše da bi mogla da bude nominovana.
Pominju se i Grečen Vitmer (52), guvernerka Mičigena, zatim Džo Mančin (76), senator iz Zapadne Virdžinije, Džoš Šapiro (51), guverner Pensilvanije, kao i Gavin Njusom (57), guverner Kalifornije, koji je doduše ranije istakao da se neće kandidovati protiv Kamale.
"Opcija je pregršt, sigurnosti nema, potezi se prate danonoćno. Ako se nekada moglo reći: '100 dana pred izbore je praktično već sve gotovo', sada se može reći: 'tek je sve počelo'. Bajden možda jeste izgubio, ali Tramp i dalje nije pobijedio", zaključuje Ipese.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
