Stoltenberg u Kijevu prvi put od početka rata

Zelenski: Vrijeme da NATO pozove Ukrajinu u svoje redove

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski danas je izjavio da je vreme da NATO donese političku odluku i pozove Ukrajinu da se pridruži tom vojnom savezu.

Ukrajinski lider je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kijevu sa šefom NATO-a Jensom Stoltenbergom rekao da bi samit NATO-a u Vilnjusu, u julu, mogao da postane ''istorijski'' i dodao da je primio poziv da na njemu prisustvuje, prenio je Rojters.

''Zahvalan sam na pozivu da posjetim samit, ali je takođe važno da Ukrajina dobije odgovarajući poziv. Ne postoji nijedna objektivna prepreka političkoj odluci da se Ukrajina pozove u Alijansu i sada, kada većina ljudi u zemljama NATO-a i većina Ukrajinaca podržava ulazak u NATO, vrijeme je za takve odgovarajuće odluke'', rekao je Zelenski.

On je rekao da Ukrajina takođe želi bezbjednosne garancije na svom putu da jednog dana postane članica NATO-a.

 ''Ovu posjetu generalnog sekretara, prvu od početka rata, tumačimo kao znak da je Alijansa spremna da započne novo poglavlje u odnosima sa Ukrajinom, poglavlje ambicioznih odluka'', rekao je Zelenski.

Zelenski je rekao da je pozvao Stoltenberga da izvrši pritisak na neke članice NATO-a za koje je rekao da sporo obezbjeđuju teško naoružanje.

Stoltenberg: Ukrajini je mjesto u NATO-u

 Budućnost Ukrajine je u NATO-u, izjavio je danas generalni sekretar vojne alijanse Jens Stoltenberg tokom svoje prve posjete toj zemlji od početka ruske invazije.

"Da budem jasan, Ukrajina je zaslužila svoje mjesto u evroatlantskoj porodici. Pravo mjesto Ukrajine je u NATO-u i vremenom će vam naša podrška pomoći da to postane moguće", rekao je on na zajedničkoj konferenciji za medije sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, prenosi Rojters.

Stoltenberg je obećao da će NATO nastaviti da šalje vojnu pomoć Ukrajini, dodavši da su članice Alijanse do sada obučile desetine hiljada ukrajinskih vojnika i obezbijedile 65 milijardi evra vojne pomoći.

 "NATO stoji uz vas danas, sutra i koliko god bude bilo potrebno", rekao je on.

Tokom posjete Kijevu, generalni sekretar NATO-a pozvao je Zelenskog na samit Alijanse koji će biti održan u julu u Vilnjusu.

Stoltenberg u prvoj posjeti Ukrajini od početka rata

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg danas je boravio u prvoj posjeti Kijevu od napada Rusije na tu zemlju, u znak podrške Ukrajini dok se priprema za kontraofanzivu.

Stoltenberg je odao poštu ukrajinskim vojnicima koji su poginuli u ratu i pregledao oštećenu rusku vojnu opremu izloženu na centralnom trgu u Kijevu, izjavio je Rojtersov fotoreporter.

Sjevernoatlantska alijansa je podržala Ukrajinu tako što su njene države članice poslale oružje toj zemlji, ali ne i vojnike.

Ukrajina svoju budućnost vidi u NATO savezu i prošlog septembra je uputila zahtjev za ubrzano članstvo nakon što je, kako Kijev tvrdi, Kremlj anektirao četiri ukrajinska regiona. Moskva smatra NATO neprijateljskim vojnim savezom, koji je sklon da zadire u ono što ona vidi kao svoju sferu uticaja. Ukrajina je stekla nezavisnost 1991. godine poslije raspada Sovjetskog Saveza.

Zaharova: Isporuka oružja Ukrajini neprijateljski stav prema Moskvi

Moskva vidi bilo kakvu isporuku oružja Ukrajini kao otvoreno neprijateljski antiruski potez, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući izjave južnokorejskog predsjednika Juna Suka Jeola o mogućim isporukama oružja Ukrajini.

-Rusija vodi odbrambene vojne operacije protiv kolektivnog Zapada, koji je odabrao marionetski režim u Kijevu kao instrument za svoj hibridni posrednički rat protiv nas. U ovoj situaciji, razmotrićemo sve isporuke oružja Ukrajini, odakle god ono dolazilo, kao otvoreno neprijateljski antiruski potez-  naglasila je Zaharova.

Ona je istakla da će takvi koraci negativno uticati na bilateralne odnose sa tim državama.

-Što se tiče Južne Koreje, možda se radi o pristupima rješavanju problema situacije na Korejskom poluostrvu- rekla je Zaharova.

Ona je podsjetila da ruske snage nanose visoko precizne udare isključivo na vojne ciljeve, a ne na objekte civilne infrastrukture.

-Što se tiče zabrinutosti za žrtve među civilima, nažalost, to je realnost sa kojom su se stanovnici Donbasa suočili još 2014. godine kao rezultat agresije hunte koja je preuzela vlast u Kijevu. To je jedan od ključnih uzroka sadašnje krize. Nismo vidjeli saosjećanje kolektivnog Zapada prema ovim brojnim žrtvama, uključujući i Seul - istakla je Zaharova.

Južnokorejski predsjednik rekao je juče za Rojters da bi Južna Koreja mogla da počne isporuke oružja Ukrajini u slučaju ozbiljnih prijetnji civilima u toj zemlji,podsjeća TASS.

Mađarska zabranila i uvoz meda i pojedinih mesnih prerađevina iz Ukrajine

Mađarska je zabranila uvoz pojedinih mesnih prerađevina i meda iz Ukrajine, pored zabrane uvoza žitarica, koja će biti na snazi do 30. juna, izjavio je danas šef kabineta mađarskog premijera Gergelj Guljaš.

-Zabrana uvoza glavnih žitarica i poljoprivrednih proizvoda “uključuje ukupno 25 proizvoda, među kojima su žitarice, repa i suncokret, brašno, ulje, med i određeni proizvodi od mesa -naveo je Guljaš na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

Poljska i Mađarska najavile su u subotu zabranu uvoza žitarica i druge hrane iz Ukrajine kako bi zaštitile svoje lokalne poljoprivredne sektore, i na taj način navele vlasti EU da im izreknu opomene.

-Evropska komisija namjerava da do 5. juna uvede zabranu na uvoz žitarica iz Ukrajine u pet država EU koje se graniče sa Ukrajinom pod uslovom da te države povuku svoje, pojedinačne zabrane - izjavio je u srijedu rumunski ministar poljoprivrede Petre Daea posle sastanka sa komesarom za trgovinu EU Valdisom Dombrovskim i ministrima iz Bugarske, Mađarske, Poljske i Slovačke, prenio je Rojters.

Sve četiri navedene države su zabranile uvoz žitarica iz Ukrajine pod pritiskom da se zaštite domaći poljoprivredni proizvođači. Rumunija je uvela ograničenje, ali ne i zabranu na uvoz ukrajinskih žitarica, a prema riječima ministra Daee, slijede dalji razgovori.  

Češki predsjednik: O članstvu Ukrajine u NATO tek kad se završi rat

Predsjednik Češke Petr Pavel izjavio je da članice NATO mogu da razmatraju članstvo Ukrajine u vojnoj alijansi tek nakon završetka konlfikta.

-U ovom trenutku veoma je teško govoriti o konkretnim datumima kada je riječ o članstvu Ukrajine u NATO, dok je zemlja u ratu. Prvo mora da se okonča taj rat - rekao je Pavel, govoreći na konferenciji za medije u Briselu sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom.

n je, istovremeno, istakao da su zapadne zemlje spremne da pruže dugoročnu podršku Ukrajini, prenosi TASS.

-Ne postoji alternativa podršci Ukrajini - naglasio je češki predsjednik.

Međunarodna investiciona banka Rusije premješta svoje sjedište iz Budimpešte

Međunarodna investiciona banka Rusije (IIB) saopštila je da će premjestiti svoje sjedište iz Budimpešte nazad u Rusiju.

Kako je objavljeno na sajtu banke, odluka je donijeta u nedjelju nakon što su SAD uvele sankcije protiv trojice zvaničnika IIB-a u Budimpešti. Sankcije su SAD uvele dvojici Rusa i jednom Mađaru, podsjeća Rojters.

Zbog ovog poteza SAD, Mađarska je saopštila da će povući svoje predstavnike iz IIB i da će napustiti tu finansijsku instituciju, dodaje Rojters.

-IIB je istrošila baze za dalje operacije iz njenih sjedišta u Budimpešti i u Evropskoj uniji. Banka je počela relokaciju operacija i funkcija njenih sjedišta iz Mađarske u Rusiju - navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu banke.

Nakon početka rata u Ukrajini, u februaru 2022, Bugarska, Češka, Rumunija i Slovačka su prekinule svoje učešće u IIB, dok Mađarska nije preduzela mjere protiv IIB, koja je svoje sjedište preselila u Budimpeštu 2019. Nakon što su prošle srijede SAD saopštile da će uvesti sankcije trojici zvaničnika banke, američki ambasador u Mađarskoj Dejvid Presman rekao je da IIB ''prijeti bezbjednosti i suverenitetu mađarskog naroda, njihovih evropskih susjeda i NATO saveznika'', navodi Rojters.    

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.