Šta se očekuje od samita NATO u Vilnjusu

Ukazuje da je glavni grad Litvanije Vilnjus, gde će 11. i 12. jula biti održan samit Alijanse, na samo 200 kilometara od granice sa Rusijom u Kalinjingradu, da do granice Ukrajine, koju je Rusija napala, ima 360 kilometara, a da je granica ruskog saveznika Bjelorusije, udaljena samo 35 kilometara.

Za obezbjeđenje najvećeg samita šefova država i vlada u istoriji Litvanije, njena vojska i NATO stavljaju na raspolaganje 4.000 vojnika. Ako se dodaju policija i tajne službe, onda je broj angažovanih ljudi 12.000.

Litvanske diplomate kažu da se „mora računati sa ruskim provokacijama“, a u obezbjeđenje je uključena i njemačka vojska, pa su protivvazdušni sistemi Patriot za potrebe samita privremeno stacionirani oko Vilnjusa.

Prostor sajma u glavnom gradu Litvanije renoviran je za potrebe samita. Skup će zemlju koštati 38 miliona evra.

Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda smatra da su to dobro uložene pare i da dobro organizovanim samitom Litvanija pokazuje kako je dovoljno „odrasla” da omogući istorijski skup.

On je zagovornik energične pomoći Ukrajini i njenog članstva u NATO-u i smatra da je potrebno da se iskoristi slabost predsjednika Rusije Vladimira Putina poslije pokušaja puča Vagnerovih plaćenika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta ponavljao da je Ukrajina spremna za članstvo u NATO i da čeka na to kada će NATO biti spreman za Ukrajinu.

On je rekao da razumije da Ukrajina ne može postati član zapadnog vojnog saveza za vrijeme oružanog konflikta, ali očekuje garancije bezbjednosti.

-Garancije bezbjednosti nisu važne samo za Ukrajinu već i za okolne države, zbog ruske agresije u Ukrajini i moguće ruske agresije u drugim dijelovima Evrope - kaže Zelenski.

Očekivanja Kijeva su velika, ali njemački kancelar Olaf Šolc, kao i niz drugih šefova država i vlada većih članica, bio je jasan: “Ne može biti pristupanja našem odbrambenom savezu za vrijeme rata. Jedna od pretpostavki članstva jeste da nema neriješenih pograničnih sukoba”.

Klaudija Major, stručnjak za bezbjednosnu politiku pri berlinskoj Fondaciji nauka i politika, smatra da eemački kancelar previše oklijeva i preporučuje da dijelovi Ukrajine koji su pod čvrstom kontrolom Kijeva već sada budu primljeni u NATO.

Tako bi, prema njoj, Ukrajina postala pravi saveznik i nju bi onda NATO morao da brani.

-To nije brz i jednostavan proces. Priključenje NATO je povezano sa brojnim rizicima. Ali ako sada kažemo da je članstvo moguće tek poslije rata, onda je to faktička motivacija za Rusiju da beskonačno produži rat i time faktički ima veto na pravo Ukrajine da slobodno bira savezništva -  rekla je Major za ARD. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, čiji je mandat nedavno produžen za godinu dana, neumorno ponavlja da će članice Alijanse pomagati Ukrajini oružjem, municijom i obukom onoliko dugo koliko joj bude potrebno da potisne napad Rusije.

U diplomatskim krugovima se govori da među 30 delegacija članica NATO-a još nema saglasnosti o pojedinostima u politici prema Ukrajini i o planovima odbrane za odvraćanje mogućih ruskih napada, navodi DW.

Dodaje se da Mađarska, koja je blagonaklona prema Rusiji, nije previše angažovana u pomoći Ukrajini, da se Francuska u posljednje vrijeme zalaže za brz prijem Ukrajine u NATO, Njemačka i druge zapadne zemlje više oklijevaju, dok baltičke države zahtijevaju više oružja, municije i zapravo više svega za Ukrajinu.

Štefani Babst, nekada visokopozicionirani stručnjak NATO-a za strategiju, kaže da je lijepo otići na samit i reći „mi smo svi složno na jednoj strani“.

-Žao mi je, ali to je glupost. Svako može da vidi da postoje različiti pristupi. A kada mi to vidimo, to može da vidi i Putin. I Kinezi i Iranci to takođe mogu - ističe Babst.

Ona smatra da je odlučujuće kako će se u spornim temama postaviti SAD kao lider NATO.

Predsjednik SAD Džozef Bajden izjasnio se protiv brzog primanja Ukrajine u NATO, ali namjerava da obeća veću vojnu pomoć.

Osim toga, želi da utiče na turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da odustane od otpora prijemu Švedske u punopravno članstvo Alijanse.

Erdogan će danas u Vilnjusu, prije početka samita, sresti švedskog premijera Ulfa Kristersona.

Šef švedske vlade je prošle nedjelje bio u Bijeloj kući da zatraži podršku.

Turska i dalje optužuje Švedsku da ne čini dovoljno protiv kurdskih terorista koji borave u toj skandinavskoj zemlji.

I mađarski parlament za sada nije izglasao prijem Švedske, ali generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kaže da je rješenje problema na pomolu.

Zamjenica premijera Ukrajine Olha Stefanišina je prethodnih nekoliko mjeseci putovala Evropom kako bi lobirala za pristupanje Ukrajine EU i NATO-u.

Uzimajući u obzir prepirke unutar NATO-a, ona izglede za jasno obećanje Ukrajini da će biti primljena u NATO procjenjuje riječima: “NATO je veoma specijalna organizacija. Dobiti odgovor od NATO-a različito je od toga kako djeluju ostali politički prijatelji širom svijeta”.

To znači, ostaće neodređeno, ocjenjuje se u komentaru DW.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.