Šojgu: Zapad koristi Ukrajinu da pokuša da razbije Rusiju

Oba doma ruskog parlamenta - izglasala su - suspenziju sporazuma START o smanjenju starteškog naoružanja. Američki predsednik Bajden to naziva velikom greškom.  

Šojgu: Zapad koristi Ukrajinu da pokuša da razbije Rusiju

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu optužio je danas Zapad da koristi Ukrajinu u pokušaju da razbije Rusiju, najveću zemlju na svijetu po teritoriji.

Kako prenosi Rojters, Šojgu smatra da taj pokušaj neće uspjeti.

 „Koristeći Ukrajinu, udruženi Zapad nastoji da rasparča Rusiju, da joj oduzme nezavisnost," rekao je Šojgu.

On je dodao da su ovi pokušaji osuđeni na propast.

Ukrajina u UN predstavila rezoluciju kojom poziva na mir i povlačenje Rusije

Uz međunarodnu podršku, Ukrajina može da povrati svoj teritorijalni integritet i poštovanje Povelje UN, što će obeshrabriti Rusiju i druge agresore da napadaju druge zemlje, izjavio je ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba na zasedanju Generalne skupštine UN.

Prvog dana dvodnevnog zasjedanja, povodom godišnjice ruske invazije, Kuleba je u srijedu predstavio rezoluciju kojom poziva na mir i povlačenje Moskve.

On je u obraćanju Generalnoj skupštini UN u Njujorku, predstavljajući predlog rezolucije pod naslovom „Principi koji su u osnovi sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini“, rekao da se ne sme kršiti princip teritorijalnog integriteta i da će "svijet uroniti u haos ako se dozvoli mijenjanje granica silom", prenosi Ukrinform.

Ukrajinski diplomata je podsjetio da je prije tačno godinu dana, samo nekoliko sati prije nego što je Rusija krenula u invaziju na Ukrajinu, pozivao države da se ujedine kako bi spriječili rat.

„Godinu dana kasnije, uprkos svim izgledima, Ukrajina se efikasno brani od mnogo jačeg neprijatelja i apelujem na vas: ovo je odlučujući trenutak da pokažete podršku, jedinstvo i solidarnost. Ovo je trenutak da dokažete da se zalažete za Povelju UN“, rekao je Kuleba.

Obraćajući se GS UN, šef diplomatije Ukrajine je istakao i da su neki od prisutnih u sali i dalje voljni da budu prijatelji i sa Ukrajinom i sa Rusijom, samo da bi bili sigurni da će se rat završiti što prije, sa bilo kojim ishodom.

„Problem je što u ovom ratu ne postoje jednake dvije strane. Postoji agresor i žrtva. Razumijem da još postoje neke zemlje koje ne žele da stanu na stranu Ukrajine iz raznih razloga. Ali ne radi se o tome. Radi se o tome da se stane na stranu Povelje UN, da se stane na stranu međunarodnog prava. Radi se o stavljanju na stranu rezolucija Generalne skupštine UN. Ovo su naša zajednička pravila. I svi smo zainteresovani da ih podržimo. Sa izuzetkom Ruske Federacije koja smatra da pravila za nju ne važe i postoje samo da bi se kršila“, rekao je Kuleba, navodi Ukrinform.

Isporuke oružja Kijevu neizbježno vode eskalaciji

Isporuke oružja Zapada Kijevu neizbježno će dovesti do eskalacije sukoba u Ukrajini, rekao je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin.
"U ovom trenutku, nastavak pregovaračkog procesa u potpunosti zavisi od spremnosti ukrajinskih vlasti i njihovih zapadnih mentora da realno sagledaju aktuelne geopolitičke činjenice", naveo je Galuzin u intervjuu za TASS.

On je rekao da Rusija poziva svoje partnere da preusmjere napore na ciljani rad sa Kijevom, kao i sa SAD i drugim zemljama NATO-a koje nastavljaju da povećavaju isporuke oružja, što će nesumnjivo dovesti do eskalacije sukoba.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je ranije da je ruska Vlada i dalje otvorena za razgovore o Ukrajini.

Lavrov je dodao da je Rusija voljna da sasluša zapadne partnere ako predlože organizovanje razgovora koji uzimaju u obzir interese Moskve.

Kijev planirao trošenje četiri milijarde dolara na obnovu zemlje

Vlasti u Kijevu planiraju da potroše oko četiri milijarde dolara dostupnih i obećanih sredstava na obnovu zemlje, saopštio je premijer Ukrajine Denis Šmihal.
"Pozvao sam načelnike regionalnih vojnih uprava da što prije razviju projekte obnove. Ukupno, Ukrajina ima obećana sredstva u iznosu od oko četiri milijarde dolara za obnovu. Naši prioriteti su energija, smještaj, ključna infrastruktura, deminiranje i podrška poslovanju", napisao je Šmihal na "Telegramu".

Šmihal je dodao da će vlasti početi da sprovode prve projekte obnove u proljeće.

On je prošle godine rekao da Kijev procjenjuje da će obnova nakon sukoba u Ukrajini koštati oko 750 milijardi dolara. U međuvremenu, Evropska komisija procijenila je da je tokom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini nanesena šteta u vrijednosti od 600 milijardi evra.

Srušio se ruski vojni avion u Belgorodskoj oblasti

Avion Ministarstva odbrane Rusije srušio se u ruskoj Belgorodskoj oblasti, saopštio je guverner te regije Vjačeslav Gladkov.
On je na "Telegramu" napisao da su na terenu istražni tim i radnici ruskog Ministarstva za vanredne situacije.

"Avion Ministarstva odbrane srušio se u urbanom okrugu Valujski. Istražni tim i radnici Ministarstva za vanredne situacije trenutno rade na terenu. U toku je istraga o razlogu incidenta, a situacija je pod kontrolom", naglasio je Gladkov.

Izvor iz hitne službe rekao je za "Sputnjik" da se pilot uspješno katapultirao iz letjelice i da preliminarni podaci pokazuju da je preživio incident.

"Pilot se katapultirao. Prema preliminarnim podacima, on je živ", istakao je izvor.

Švedska planira slanje "arčera" i oklopna pješadijska vozila

Švedski ministar odbrane Pal Jonson kaže da je ta zemlja planira da pošalje neke od svojih borbenih tenkova "leopard" u Ukrajinu.

Švedska je od početka rata slala Ukrajini više puta slala vojnu i civilnu pomoć.

Najnovija serija uključuje oklopna borbena vozila pješadije, za koje je Jonson rekao da će biti glavni doprinos zemlje Ukrajini u smislu opreme za kopneno ratovanje.

Švedska se takođe sprema da Ukrajini pošalje napredni artiljerijski sistem "arčer", ali podrška u švedskom parlamentu raste da se dodatno doprinese nekim od oko 120 njemačkih tenkova "leopard" koje posjeduje u svom vojnom arsenalu.

"Otvoreni smo za tu opciju i u bliskom smo dijalogu, prije svega sa Njemačkom", dodao je Jonson.

Pedro Sančez u Kijevu

Španski premijer Pedro Sančez doputovao je u Kijev da se sastane sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim uoči godišnjice početka rata, saopštila je Sančezova kancelarija.

Po dolasku u Kijev, Sančeza su primili zamjenik ministra spoljnih poslova Ukrajine, ukrajinski ambasador u Madridu i španski ambasador u Ukrajini, dodaje se u saopštenju njegovog kabineta.

Sančesova poseta usljedila je nakon što je predsjednik SAD Džo Bajden obećao novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara tokom iznenadne posjete Kijevu u ponedeljak.

U utorak je italijanska premijerka Đorđa Meloni takođe posjetila ukrajinsku prestonicu radi razgovora sa Zelenskim, za koga je obećala da će nastaviti da pruža podršku u pružanju otpora ruskim napadima, ali je odbila da ponudi borbene avione.

Španska ministarka odbrane Margarita Robles rekla je u srijedu poslanicima u Donjem domu da će Madrid isporučiti Ukrajini šest borbenih tenkova "leopard 2A4"  njemačke proizvodnje nakon što budu podvrgnuti popravci, a isporuka se očekuje krajem marta ili početkom aprila.

Moskva: Kijev planira invaziju na Pridnjestrovlje

Rusko ministarstvo odbrane optužilo je ukrajinske vlasti da planiraju invaziju na otcijepljeni region Moldavije Pridnjestrovlje nakon što bi izvele operaciju za koju bi optužile ruske snage, prenijele su RIA Novosti.

Novinska agencija Tas prenijela je izjavu zamjenika ruskog ministra inostranih poslova Mihaila Galuzina koji je rekao da je Zapad naložio vladi Kišinjeva da prekine svaku interakciju sa pridnjestrovskom administracijom koju podržava Moskva.

Moldavska predsednica Maja Sandu optužila je Moskvu ranije ovog mjeseca da planira državni udar kako bi zbacila vladu i uvukla Pridnjestrovlje u svoj rat.

Region u kojem uglavnom govori ruski odvojio se od tadašnje sovjetske Moldavije 1990. godine nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.