EU počinje da radi na osnivanju suda za ratne zločine u Ukrajini

“Folja de Sao Paolo”: Brazil odbio zahtjev Berlina da isporuči municiju za “leoparde”

Brazilski predsjednik Luiz Inasio da Silva odbio je zahtjev njemačkih vlasti da isporuči municiju za tenkove “leopard”, piše brazilski dnevnik “Folja de Sao Paolo”.

-Lula je odbio isporuku municije za tenkove u Ukrajini. Predsjednik je odbio zahtjev Njemačke kako bi održao neutralan status i da ne provocira Ruse - piše list.

Prema navodima lista, odluka da se odbije Berlin donijeta je prije sedam dana na sastanku brazilskog lidera sa ministrom odbrane.

Izvori lista ističu da je Lula sa ministrom razgovarao o isporuci municije za tenkove “leopard”.

Brazilska vojska ima 261 tenk “leopard” i za njih proizvodi municiju od 105 milimetara. List podsjeća da ovi tenkovi imaju manji kalibar od “leoparda dva”, što možda ukazuje na to Berlin planira da ovu vrstu vozila prebaci Kijevu.

Moskva ne odbacuje mogućnost da će Grosi uskoro doći u posjetu

Moskva ne odbacuje mogućnost da će generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi uskoro posjetiti Rusiju radi razgovora o daljoj saradnji, rekla je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

-Ne odbacujemo mogućnost skore posjete delegacije IAEA na čelu sa Grosijem radi razgovora o obimu dalje saradnje - istakla je Zaharova.

Prema njenim riječima, Moskva održava dijalog sa Grosijem u svim aspektima aktivnosti IAEA, uključujući pitanja operacija u nuklearnoj elektrani Zaporožje i ustanovljavanju bezbjednosne zone oko postrojenja.

Ona je dodala da vezu s Grosijem redovno održava ruska misija u Beču.

EU počinje da radi na osnivanju suda za ratne zločine u Ukrajini

Ministri pravosuđa zemalja članica EU saopštili su na današnjem sastanku u Stokholmu da Brisel počinje da radi na osnivanju suda koji bi bio nadležan za ratne zločine počinjene u Ukrajini.

Sastanak je bio fokusiran na pravosudnu saradnju u obezbjeđivanju odgovornosti za “međunarodne zločine počinjene u Ukrajini”.

Ukrajinski ministar pravde Denis Maliuska učestvovao je na sastanku preko video linka.

-Kancelarija glavnog tužioca Švedske i tužioci za ratne zločine iz švedskog tužilaštva su podijelili svoja iskustva iz prethodnih tužilaštava za ratne zločine, a Eurodžast je predstavio novu bazu podataka za dokaze. Ministri su zatim razgovarali o naučenim lekcijama i najboljim praksama za krivično gonjenje ključnih međunarodnih zločina u Ukrajini - saopštio je Savjet EU.

Švedski ministar pravosuđa Gunar Stremer rekao je da će Unija tražiti “punu odgovornost za užasne zločine počinjene u Ukrajini, za koje neće biti nekažnjivosti”.

On kaže da je “važno je da se države članice oslanjaju na iskustvo prethodnih nacionalnih procesuiranja ključnih međunarodnih zločina i da sarađuju kroz Eurodžast”.

Stremer je izjavio da su neke zemlje članice i Eurodžast kreirali zajednički tim za istragu a EU je dodelila Eurodžastu mandat da radi na prikupljanju dokaza o ratnim zločinima u Ukrajini.

-Prvi put nam se otvaraju velike mogućnosti da radimo na kreiranju instance za međunarodne zločine -”, izjavio je komesar za pravosuđe Didije Rejnders na konferenciji za štampu poslije ministarskog sastanka.

On kaže da na procedurama, zakonskim rješenjima i okviru za kreiranje sudske instance ovog tipa “rade zemlje članice, treće zemlje i Međunarodni krivični sud” i da je to “prekretnica ne samo za počinioce ruske agresije, nego i za cijeli svijet, za zločine svih vrsta”. 

Rejnders kaže da izvještaji sa terena u Ukrajini upućuju na to da je u toj zemlji počinjeno 65.000 navodnih ratnih zločina, a 14 država članica su započele istrage, među kojima i Švedska.

Rejnders je rekao da se sada razmatra formiranje posebnog tužilaštva u Hagu i pitanje da li će biti osnovan

specijalni nezavisni međunarodni sud ili “hibridni” sud sa sjedištem u Ukrajini a koji bi imao i međunarodne predstavnike.

-Ovo tijelo mora da ima najveću moguću međunarodnu podršku uključujući i Ujedinjene nacije da bi se dobio međunarodni legitimitet -ističe komesar.

I Evropski parlament (EP) je u rezoluciji usvojenoj prošle sedmice, zatražio od država članica da, u bliskoj saradnji sa Ukrajinom i međunarodnom zajednicom, EU podstakne stvaranje specijalnog međunarodnog suda za krivično gonjenje ruskog političkog i vojnog rukovodstva i njihovih saveznika.Sankcije Moskvi produžene do 31. jula

Evropski savjet odlučio je danas da produži sankcije određenim sektorima ruske ekonomije do 31. jula 2023. godine, saopšteno je iz Savjeta EU.

U saopštenju se podsjeća da su ove sankcije, koje su uvedene 2014. godine kao odgovor na ono što u Briselu smatraju postupcima Rusije kojima se destabilizuje situacija u Ukrajini, značajno proširene od februara, u svjetlu ruske specijalne vojne operacije.

Trenutne sankcije sadrže širok spektar mjera koje se odnose na određene sektore, uključujući trgovinu, tehnologiju, robu dvostruke namjene, industriju, saobraćaj i luksuznu robu.

Sankcije pokrivaju i zabranu prekomorskog uvoza ili prevoza sirove nafte i određenih naftnih derovata iz Rusije u EU, isključivanje nekoliko ruskih banaka iz programa SVIFT i suspenziju radiodifuznih aktivnosti i dozvola za nekoliko ruskih medija koje Brisel optužuje da dezinformisanje.

Eksplozije blizu nuklearne elektrane Zaporožje, Rusija odbacuje izvještaj IAEA

Predsjednik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi izjavio je u četvrtak da su se blizu nuklearne elektrane Zaporožje čule eksplozije i ponovo pozvao na stvaranje bezbjednosne zone oko te nuklearne elektrane.

Savetnik šefa Rosatoma Renat Karča odbacio je, međutim, Grosijeve komentare kao neosnovane.

Karča je dodao da takva informacija mora da bude provjerena prije nego što je puštena u javnost, jer može da bude zasnovana na glasinama.

"S jedne strane, hoće da pokažu da rade nešto korisno. Sa druge, opet unose sumnju u zapadno javno mnjenje, sugerišući da Rusija ne može da se izbori sa održavanjem nuklearne bezbjednosti," izjavio je Karča.

09:08

Eksplozije blizu nuklearne elektrane Zaporožje, Rusija odbacuje izveštaj IAEA

Predsednik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi izjavio je u četvrtak da su se blizu nuklearne elektrane Zaporožje čule eksplozije i ponovo pozvao na stvaranje bezbednosne zone oko te nuklearne elektrane.

Savetnik šefa Rosatoma Renat Karča odbacio je, međutim, Grosijeve komentare kao neosnovane.

Karča je dodao da takva informacija mora da bude proverena pre nego što je puštena u javnost, jer može da bude zasnovana na glasinama.

"S jedne strane, hoće da pokažu da rade nešto korisno. Sa druge, opet unose sumnju u zapadno javno mnjenje, sugerišući da Rusija ne može da se izbori sa održavanjem nuklearne bezbednosti," izjavio je Karča.

Mađarska će staviti veto na sankcije EU Rusiji za nuklearnu energiju

Mađarska će staviti veto na sve sankcije Evropske unije Rusiji koje utiču na nuklearnu energiju, rekao je premijer Viktor Orban za državni radio.

Ukrajina je pozvala 27-članu EU da uključi rusku državnu nuklearnu energetsku kompaniju "Rosatom" u sankcije, ali je Mađarska, koja ima nuklearnu elektranu koju je izgradila Rusija, koju planira da proširi, to blokirala.

Orban je u intervjuu ponovio da se na sankcije nuklearnoj energiji "očigledno mora staviti veto".

"Nećemo dozvoliti da se implementira plan da se nuklearna energija uključi u sankcije", rekao je mađarski premijer.

Zelenski poziva na dalje sankcije i više oružja

Nakon posljednjih ruskih raketnih udara, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je pozvao na dalje sankcije Rusiji i od saveznike  zatražio da isporuče Ukrajini više oružja.

"Ruska agresija može i treba da se zaustavi samo adekvatnim oružjem. Teroristička država ništa drugo neće shvatiti. Oružje na bojnom polju. Oružje koje štiti naše nebo.Nove sankcije Rusiji, odnosno političko i ekonomsko oružje. I pravno oružje - treba još više raditi na uspostavljanju Tribunala za ruske zločin u Ukrajini", rekao je u svom noćnom obraćanju ukrajinski predsjednik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.