SAD moć čuvaju flotom i FED-om
BANjALUKA - SAD sa svojom Šestom flotom koju čine moćni nosač aviona i razarači, ali i sa štamparijom poput Federalnih rezervi (FED) koja, ako zatreba, može da radi 24 sata dnevno, ne treba da brinu zbog duga koji trenutno iznosi 35.000 milijardi, bar ne u nekom kratkoročnom periodu.
Kaže ovo za “Glas Srpske” bivši broker sa Volstrita Vladimir Đukanović komentarišući opštu pometnju, nervozu i haos koje su na berzama izazvali podaci o američkom dugu, ali i mogućoj recesiji u ovoj zemlji, a koje su pratili i razočaravajući statistički podaci o višemjesečnom rastu nezaposlenosti.
Reagujući na podatke, berze širom svijeta početkom ove sedmice zabilježile su pad, pri čemu su japanske akcije premašile gubitak tokom “crnog ponedjeljka” 1987. godine, jer su strahovi od recesije u SAD naveli investitore da bježe od rizične imovine, dok su se kladili da će smanjenje kamatnih stopa biti potrebno za spasavanje rasta.
- Mišljenja sam da se radi o prolaznim stvarima, korekcijama, te da će se berze širom sveta u narednih nekoliko dana stabilizovati, odnosno izaći iz crvenog. Primera radi, vrednost američke berze tokom ove godine preterano je skočila za oko 15 odsto. To je bio plod takozvanog keri trejda, i ovo što se danas dešava je u neku ruku bilo očekivano. Što se tiče nezaposlenosti u SAD, ona još nije toliko dramatična, jer iznosi oko četiri odsto. Smatram i da eventualni ulazak SAD u recesiju, za koji mnogi smatraju da su šanse 50-50, nije bar za sada realan, bar ne u nekoj bliskoj budućnosti, pogotovo jer očekujem da FED uskoro izađe sa odlukom da snizi kamatne stope koje su dignute kako bi se smanjila inflacija - kaže Đukanović.
Smatra i da su apokaliptične priče o skorom krahu američke ekonomije i finansija, a onda uzročno-posljedično i berzi širom svijeta, bespotrebno naduvali pojedini mediji i nestručni analitičari, koji od jednog stabla ne vide čitavu šumu.
- Danas ne postoje sistemski problemi kao, recimo 2007. i 2008. godine, da bi došlo do nekog većeg kolapsa. Čak je i inflacija dobrim delom obuzdana i svedena u neke, uslovno rečeno, prihvatljive okvire. A ni ogroman američki dug koji se popeo na čak 35.000 milijardi dolara za sada ne predstavlja problem koji bi mogao izazvati celu lavinu. Da li je problematičan? Jeste, ali dok imaju FED koji može u svakom trenutku naštancati novca koliko je potrebno, ali i moćnu Šestu flotu, ne treba da brinu o svom dugu - ubijeđen je Đukanović.
Na pitanje da li je jedna takva politika dobra, odgovara da nije te da im se poput bumeranga može vratiti. Kaže da je jedan takav scenario izgledan, ali ne u bliskoj budućnosti, kako neki smatraju.
- To je jedan proces koji je, doduše, ubrzan od početka rata u Ukrajini. Proces dedolarizacije jeste uzeo maha, ali ne u tolikoj meri da bi ugrozio vrednost dolara, na kojoj su SAD izgradile svoju dosadašnju moć. I oni će učiniti sve da to i zaštite, ako treba i pomenutom flotom - poručio je Đukanović dodajući da je vrijeme kada vlada strah - najbolje za kupovinu akcija.
Najpogođeniji
Potrese i strahove koji su pogodili pojedine berze najviše su na svojoj koži osjetili akcionari visokotehnoloških kompanija. Procjenjuje se da je tržišna vrijednost sedam najvrednijih kompanija na svijetu smanjena za više od bilion dolara, a samim tim i bogatstvo milijardera u čijem su vlasništvu. Prema podacima za praćenje neto vrijednosti magazina “Forbs” u realnom vremenu, osnivač “Amazona” Džef Bezos zabilježio je najveći gubitak u jednom danu. Njegovo bogatstvo se smanjilo za osam milijardi dolara nakon što su akcije američkog giganta pale za više od pet odsto. Osnivač i izvršni direktor kompanije za proizvodnju čipova “Nvidija” Jensen Huang rangiran je kao drugi na listi najvećih žrtava finansijskog kolapsa, a njegov gubitak iznosi 7,9 milijardi dolara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
