Politiko: Kalas favorit za naslednika Borelja, u trci i De Kro, Betel, Sikorski...

Tanjug
Foto: Mia.mk

BRISEL- Sve je veća gužva u trci za novog visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, u čiju nadležnost spada i dijalog Beograda i Prištine, a kao favorit za nasljednika Žozepa Borelja na toj funkciji pominje se premijerka Estonije Kaja Kalas.

Pored nje, pominju se i belgijski premijer Aleksander De Kroa, bivša premijerka Belgije Sofi Vilmes, šefovi diplomatija Luksemburga i Poljske Ksavijer Betel i Radoslav Sikorski i bivši premijer Irske Majkl Martin.

U sistemu EU najviša pozicija je predsjednik Evropske komisije, a kako se očekuje da će Evropska narodna partija (EPP) ostati najveća politička grupacija u Evropskom parlamentu nakon izbora, ova funkcija će najvjerovatnije i pripasti EPP, čiji je vodeći kandidat aktuelna predsjednica EK Ursula fon der Lajen. 

Socijalisti, koji će vjerovatno završiti na drugom mjestu posle izbora, moći će da predlože predsjednika Evropskog saveta, a kako piše Politiko, očekuje se da će funkcija visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku pripasti političkoj grupaciji Obnovimo Evropu, čiji je jedan od članova i stranka Preporod francuskog predsednika Emanuela Makrona.

Među imenima koje se najviše pominje u Briselu za nasljednika Borelja je estonska premijerka Kaja Kalas. 

Kako navodi Politiko, pozivajući se na troje neimenovanih francuskih zvaničnika direktno upoznatih sa pregovorima o budućem šefu evropske diplomatije, kabinet Makrona razmatra Kalas za naslednika Borelja, ali francuski predsjednik drži sve opcije otvorene. 

„Postoji dobro razumjevanje između Makrona i Kalas, ona je omiljena i imaju slične tačke gledišta“, rekao je neimenovani pomoćnik iz Obnovimo Evropu. 

On je dodao da se Kalas smatra „snažnom ličnošću“ u grupaciji Obnovimo Evropu i da njen glas ima uticaj izvan njene zemlje. 

Visoko pozicionirani zvaničnik iz istočne Evrope rekao je da su estonske kolege potvrdile da je Makron odobrio dolazak Kalas na ovu funkciju početkom godine. 

Međutim, napominje Politiko, daleko od toga da su stvari završene. 

Među članicama EU koje su geografski udaljene od Rusije vlada rasprostranjeno nepovjerenje u kritičku retoriku baltičkog regiona prema Rusiji, a postoji i bojazan da bi se Kalas previše fokusirala isključivo na Rusiju, a da ne bi obraćala pažnju na ostatak svijeta. 

Neimenovani diplomata iz južne Evrope rekao je da vidi logiku da neko iz istočne Evrope dobije ovaj posao, ali da je potrebno da šef diplomatije bude neko ko će govoriti i o Africi ili Južnoj Americi, „a ne samo o Rusiji“.

Drugo ime koje se pominje je belgijski premijer Aleksander de Kro, za kojeg je malo vjerovatno da će ostati na toj funkciji nakon izbora u Belgiji 9. juna, ali on je daleko od favorita. 

Kako navodi Politiko, to je prije svega zbog toga što će Belgiji biti teško da ga imenuje kao svog evropskog komesara, s obzirom na to da se očekuje da će njegova stranka izgubiti na izborima.

Iskustvo koje je Evropa imala sa aktuelnim predsjednikom Evropskog saveta, liberalom iz Belgije Šarlom Mišelom, nije bilo sjajno, a na istoku Evrope postoji osećaj da su zemlje Beneluksa u prošlosti imale priličan udio na visokim pozicijama EU.

Ime bivše premijerke Belgije Sofi Vilmes, koja se povukla 2022. godine kako bi brinula o bolesnom suprugu, počelo je da se povezuje sa funkcijom šefa evropske diplomatije. 

Vilmes se kandidovala na izborima za EP na vrhu liste frankofone stranke Reformski pokret. 

Međutim, njen glavni fokus je na belgijskoj politici, a lokalni zvaničnici očekuju da će iskoristiti evropsku scenu kao način da se vrati u unutrašnju politiku Belgije, potencijalno čak i kao premijerka. 

Njeni bliski odnosi iz prošlosti sa Mišelom mogli bi da predstavljaju slabost u pokušaju da dobije visoko pozicionirani posao u Briselu. 

 

Mnoge zabrinutosti koje postoje u vezi sa Belgijancima odnose se i na aktuelnog ministra spoljnih poslova Luksemburga Ksavijera Betela.

Kao i u slučaju De Kroa, postoje i drugi u Luksemburgu koji žele mesto evropskog komesara, ali još važnije,  evropske diplomate i zvaničnici strahuju da Betel možda nije najbolji diplomata za taj posao jer ima tendenciju da „odstupi od scenarija“. 

„Izgleda kao odličan momak za druženje uz pivo, ali sumnjam da bi mu mnogi za stolom poverili spoljne poslove“, rekao je neimenovani visoko pozicionirani diplomata EU.

Vjeruje se i da poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski želi da dobije visoko pozicionirani posao u EU. 

Za Sikorskog, koji je i favorit da bude prvi evropski komesar za odbranu, kažu da je otvoren i za druga radna mesta, kao što je komesar za proširenje ili šef evropske diplomatije. 

Međutim, navodi Politiko, postoji velika prepreka s kojom se ovaj političar suočava, a to je to što dolazi iz grupacije EPP, a ne Obnovimo Evropu,  što znači da je malo verovatno da će dobiti posao u spoljnoj politici ako Fon der Lajen ili neki drugi političar iz EPP preuzme mjesto lidera Komisije.

Takođe, pominje se i bivši premijer Irske Majkl Martin, čija je partija Fijana Fol deo grupacije Obnovimo Evropu, a ta stranka, koja je dio koalicione vlade u Dablinu, prva ima pravo da imenuje narednog komesara iz Irske. 

Martin bi, kao neko ko predvodi Fijanu Fol od 2011. godine i uz opšte izbore koji se naziru u Irskoj, mogao da očekuje da će se preseliti u Brisel, iako bi protiv njega mogla da se pokrenu pitanja neutralnosti Irske i nedostatka vojne podrške Ukrajini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Galerija
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana