Petsto dana rata u Ukrajini: SAD šalju kasetnu municiju zbog „spore kontraofanzive“

Reznikov rekao da Ukrajina neće koristiti kasetne bombe na teritoriji Rusije
Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov pozdravio je danas odluku SAD da pošalju kasetne bombe Ukrajini, i obećao da se ta municija neće koristiti u Rusiji. 

Reznikov je napisao na Tviteru da će kasetna municija pomoći da se spasu životi ukrajinskih vojnika, najavljujući da će Ukrajina voditi strogu evidenciju o njenom korišćenju, kao i da će razmijeniti informacije sa partnerima. 

Reznikov je rekao da vojska neće koristiti kasetnu municiju u urbanim sredinama, već samo za probijanje neprijateljskih odbrambenih linija.

SAD su u petak saopštile da će snabdijevati Ukrajinu široko zabranjenom kasetnom municijom radi kontraofanzive protiv ruskih snaga. 

Upotrebu kasetne municije zabranjuje više od 100 zemalja, prenosi  Rojters.

Kasetna municija obično ispušta veliki broj manjih bombi koje mogu da dovedu do neselektivnog ubijanja na širokom području, a takva neeksplodirana municija predstavlja opasnost decenijama. 

Moskva je danas ponovo kritikovala odluku SAD, opisujući je kao još jedan "nevjerovatan" primjer "antiruskog" kursa Vašingtona.

Španska ministrka odbrane: Kasetne bombe ne treba slati kao pomoć Ukrajini
 Kasetne bombe ne treba slati kao pomoć Ukrajini, poručila je danas španska ministarka odbrane Margarita Robles, nakon odluka američkog predsednika SAD da pošalje kasetnu municiju Kijevu kako bi mu pomogao u kontraofanzivi protiv Rusije. 

"Španija, na osnovu čvrste obaveze koju ima s Ukrajinom, takođe ima čvrstu obvezu da određeno oružje i bombe ne može isporučiti ni pod kakvim okolnostima. 'Ne' kasetnim bombama i 'da' legitimnoj odbrani Ukrajine, za koju razumijemo da ne bi trebalo da se sprovodi kasetnim bombama", rekla je Robles obraćajući se novinarima u Madridu, uoči parlamentarnih izbora 23. jula. 

Regionalne vlasti: Najmanje šest civila poginulo  u ruskom napadu na Liman

Najmanje šest civila je poginulo, a pet je povrijeđeno u današnjem ruskom artiljerijskom granatiranju Limana u Donjeckoj oblasti, saopštio je regionalni načelnik Pavlo Kirilenko.

Kirilenko je napisao na Telegramu da je pogođeno stambeno naselje u tom malom gradu i da su oštećeni kuća i lokal, kao i da policija vrši uviđaj.

Grad Liman je ključno željezničko čvorište na istoku Donjecke oblasti, prenosi Rojters. Ukrajinska vojska objavila je da je odbila napad ruskih trupa kod Limana.

Erdogan: Ukrajina zaslužuje da se pridruži NATO-u

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan saopštio je da Ukrajina zaslužuje da se pridruži NATO-u i pozvao Kijev da započne mirovne pregovore sa Moskvom.

-Nema sumnje da Ukrajina zaslužuje članstvo u NATO-u - rekao je Erdogan na konferenciji za štampu nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i dodao da „obje strane treba da se vrate mirovnim pregovorima”, prenosi TRT TV.

On je naveo da u ratu koji traje već 500 dana ukrajinski narod brani teritorijalni integritet i nezavisnost svoje zemlje, kao i da je Turska uložila „najintenzivnije napore da okonča” sukob Rusije i Ukrajine kroz pregovore „na osnovu međunarodnog prava”.

- Želio bih da ponovo naglasim stanovište koji sam uvijek uporno branio, a to je da pravedan mir nema gubitnika. Uprkos razlikama u mišljenjima između strana, naša je najiskrenija želja da se što prije vratimo potrazi za mirnim rješenjem - rekao je Erdogan.

Zelenski je nakon sastanka sa Erdoganom saopštio da Ukrajina i Turska imaju isto gledište da niko nema pravo da nameće tim državama u crnomorskom regionu ono što ne odgovara njihovim interesima.

-Zahvalan sam Turskoj na njenoj kontinuiranoj podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine - rekao je Zelenski novinarima, prenosi Interfaks Ukrajina.

Prema njegovim riječima, dva predsjednika su razgovarali o situaciji na Krimu, koji je pod ruskom kontrolom.

-U svakom slučaju, mi ćemo vratiti našu legitimnu vlast nad Krimom i vratiti bezbjednost na poluostrvo i pravdu svim ljudima na Krimu. Posebno krimskim Tatarima, koji su sada, nažalost, ponovo podvrgnuti oštroj represiji i pritiscima Rusije - rekao je Zelenski.

Govoreći o Crnomorskoj inicijativi za žito, on je napomenuo da “Rusija u posljednje vrijeme, nažalost, maksimalno blokira kretanje brodova sa hranom duž koridora u Crnom moru.

-Rusija se ponaša kao da posjeduje cijelo Crno more, kao da je ovdje vlasnik -  rekao je Zelenski.

On je saopštio da je sa Erdoganom razgovarao i o više različitih zajedničkih projekata Ukrajine i Turske koje je moguće sprovesti u cilju jačanja odnosa dvije države i bezbjednosnih i ekonomskih interesa.

-To se odnosi na saradnju u vojno-industrijskom kompleksu, razvoju tehnologije, proizvodnji bespilotnih letjelica i drugim strateškim industrijama - precizirao je Zelenski.

Zelenski je u Tursku stigao nakon posjeta Bugarskoj i Češkoj, što je dio njegove turneje po prijestonicama zemalja članica NATO kako bi ih ohrabrio da na samitu naredne sedmice preduzmu konkretne korake ka eventualnom članstvu Kijeva u Alijansu.

Šojgu izvršio inspekciju novoformiranih jedinca u Južnom vojnom okrugu

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izvršio je inspekciju na poligonima u Južnom vojnom okrugu, kako bi provjerio borbenu gotovost novoformiranih vojnih jedinica, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

-Ministar odbrane je izvršio uvid u obuku vožnje i bojevog gađanja posada tenkova T-90 Proriv. Posade se obučavaju na savremenim interaktivnim simulatorima koji im omogućavaju da uvježbavaju sve elemente borbene obuke - navelo je rusko ministarstvo, prenosi TASS.

Prema saopštenju, predstavnici komande Južnog vojnog okruga izvijestili su Šojgua da se sve vježbe na poligonima izvode pod rukovodstvom oficira sa borbenim iskustvom stečenim tokom “specijalne vojne operacije”.

-Na poligonu su motorizovane, tenkovske i artiljerijske jedinice koje se  istovremeno obučavaju. Trenutno se u divizijama vrši borbena koordinacija - saopštilo je Ministarstvo, prenosi agencija RIA Novosti.

Navedeno je da je ministar lično nadgledao obuku vojnika po ugovoru za izvođenje borbenih dejstava u različitim sredinama i terenima, uključujući i uslove gradskih borbi.

Zelenski na Zmijskom ostrvu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je ostrvo u Crnom moru „čiji su branioci prkosili ruskom ratnom brodu na početku invazije“.

-Danas smo na Zmijskom ostrvu, koje okupatori nikada neće osvojiti, kao i cijelu Ukrajinu, jer smo zemlja hrabrih. Želim da se zahvalim odavde, sa ovog mjesta pobjede, svakom našem vojniku za ovih 500 dana - poručio je Zelenski.

U snimku bez datuma Zelenski je prikazan kako dolazi na ostrvo čamcem i polaže cvijeće na spomen obilježje.

Moskva je Zmijsko ostrvo zauzela ubrzo nakon što je pokrenula specijalnu vojnu operaciju 24. februara 2022. Ukrajinske snage ponovo su zauzele ostrvo u junu prošle godine.

UN: Smrt civila, strašni danak rata

Ujedinjene nacije podsjetile su na civilne žrtve rata u Ukrajini koji traje već 500 dana.

-Danas obilježavamo još jednu mračnu prekretnicu u ratu koji nastavlja da odnosi užasan danak - rekao je Noel Kalhun, zamjenik šefa Posmatračke misije UN za ljudska prava u Ukrajini.

Više od 9.000 civila, uključujući preko 500 dece, ubijeno je od početka  rata, a stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj  sigurno daleko veći.

Bajden: Prije razmatranja članstva Ukrajine u NATO potrebno je

Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da se rat u Ukrajini mora okončati prije nego što NATO uzme u razmatranje članstvo Kijeva u Alijansi.

Bajden će sledeće nedjelje učestvovati na samitu NATO-a u Litvaniji, gdje će rat Rusije i Ukrajine, kao i nastojanje Kijeva da se pridruži Sjevernoatlantskoj alijansi biti jedna od  ključnih tema.

Uoči tog putovanja, Bajden je u petak intervjuu za CNN rekao da se ruska agresija u Ukrajini mora okončati prije nego što Alijansa može da razmatra prijem Kijeva u svoje redove.

On je saopštio da će, iako je članstvo Ukrajine u NATO-u preuranjeno, SAD i njeni saveznici nastaviti da obezbjeđuju Kijevu podršku i oružje koje mu je potrebno u sukobu sa Rusijom.

-Ne mislim da u NATO-u postoji saglasnost oko pitanja da li da uvede Ukrajinu u porodicu NATO-a sada, u ovom trenutku, dok traje rat - rekao je Bajden.

On je pojasnio da je NATO odlučan da brani svaki pedalj teritorije koja pripada državama članicama i da bi prijem Kijeva dok traje sukob na teritoriji Ukrajine praktično uveo alijansu u sukob sa Rusijom.

-To je obaveza koju smo svi preuzeli, bez obzira na sve. Ako je rat u toku, onda smo svi u ratu. Mi bismo bili u ratu sa Rusijom, u tom slučaju - naglasio je Bajden.

On je izjavio i da je odluka da se Ukrajini prvi put obezbijedi kasetna municija bila “teška”, ali da je takvu odluku donio jer je Kijevu potrebna municija u kontraofanzivi protiv Rusije.

SAD šalju paket pomoći Ukrajini u vrijednosti od oko 800 miliona dolara

SAD će poslati novi paket pomoći u oružju u vrijednosti od oko 800 miliona dolara, koji će uključivati 155 miliona artiljerijskih metaka, kao i poboljšanu konvencionalnu municiju dvostruke namjene i artiljerijsku municiju prečnika 105 milimetra, saopštio je podsekretar Pentagona Kolin Hal.

U novi paket uključena je i dodatna municija za sisteme PVO ''Patriot'' i municija za raketne sisteme visoke pokretljivosti, dodatni oklopni transporteri ''Strajker'', precizna vazdušna municija, municija za rušenje i sistemi za uklanjanje prepreka, kao i razni rezervni dijelovi i operativna oprema za održavanje.

Prethodno je američki predsjednik Džozef Bajden odobrio slanje kasetne municije Ukrajini, nakon jednoglasne preporuke svog tima za nacionalnu bezbjednost.

Saliven je ocijenio da je to što Rusija koristi kasetnu municiju u sukobu ''potpuno neprihvatljivo po više tačaka'', dodajući da Rusija koristi takvu municiju za napad na suverenu zemlju i civilne ciljeve i na taj način krši međunarodno pravo.

-'Što je najvažnije, postoji velika razlika između municije koju koristi Rusija i one koju bi SAD obezbedile Kijevu' - rekao je on.

Kal: Šaljemo kasetnu municiju jer kontraofanziva ide sporije od očekivanog

SAD šalju kasetnu municiju Kijevu jer ukrajinska kontraofanziva ''ide sporije nego što se očekivalo'', izjavio je podsekretar Pentagona Kolin Kal.

Kako prenosi Gardijan, on je istakao da postoje dva osnovna razloga zbog kojih je odlučeno da se kasetna municija uključi u najnoviji paket pomoći u vidu oružja Ukrajini, a da je jedan razlog taj da je Ukrajina u jeku kontraofanzive, koja je  teška jer su Rusi imali šest mjeseci da ukopaju odbrambene pojaseve na istoku i jugu Ukrajine.

-Želimo da budemo sigurni da Ukrajinci imaju dovoljno artiljerije da ih održi u borbi u kontekstu trenutne kontraofanzive i zato što stvari idu malo sporije nego što su se neki nadali. Prerano je suditi kako ide ukrajinska kontraofanziva jer smo na početku sredine' - rekao je Kal i dodao da većina ukrajinske borbene moći ''nije dovedena u funkciju''.

-Pravi test će biti kada ukrajinske snage identifikuju slabe tačke ili stvore slabe tačke i naprave proboj, koliko brzo će to moći da iskoriste uz borbenu moć koju imaju u rezervi i koliko brzo će Rusi moći da odgovore - rekao je Kal.

Američki predsjednik Džozef Bajden odobrio je juče slanje kasetne municije Ukrajini nakon jednoglasne preporuke svog tima za nacionalnu bezbjednost.

Kasetno oružje, koje je prvi put korišćeno tokom Drugog svjetskog rata, obično ispušta veliki broj manjih bombi i poznato je po ubijanju civila.

Kasetna municija je zabranjena Konvencijom o kasetnoj municiji iz 2008. godine, koju nisu potpisale SAD, Rusija i Ukrajina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.