Oprečna gledišta bacaju sjenku na dešavanja tokom napada na Trampa

Boris Đurić
Foto: Tanjug

VAŠINGTON - Bivši predsjednik SAD i kandidat Republikanske stranke na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Donald Tramp uspio je preživjeti teroristički napad u subotu uveče tokom mitinga u Batleru u Pensilvaniji.

Za napad je osumnjičen dvadesetogodišnji Tomas Metju Kruks, koji je ubijen nekoliko sekundi nakon pucnjave u kojoj je ipak nastradao jedan učesnik mitinga.

Odmah nakon atentata Tramp je trijumfalno digao stisnutu pesnicu koja je već postala svojevrnsi simbol. Sada su mnogi postali svjesni da je Tramp mogao biti mrtav prije dva dana, u kojem slučaju bi sigurno dovelo do velikog haosa. 

Motivi napadača su još uvijek nepoznati iako su zvaničnici saopštili da su uspjeli otključati njegov telefon . 

Izvori blisku Vašington postu su izjavili da „otključavanje telefona nije otključalo i uzrok napada” mada je dovelo do nekoliko bitnih stvari za istragu. 

Pretragom Kruksovog vozila je otkrivena metalna kutija sa eksplozivom povezanim sa risiverom što je navelo istražitelje na zaključak da je Kruks želio napraviti pometnju tokom pucnjave. 

Takođe se postavlja i bitno pitanje zašto se niko nije suprostavio napadaču prije nego je zapucao na Trampa, naročito kada se zna da su svjedoci vidjeli Kruksa na krovu. 

Ovo pitanje je sada postalo i tema aktivne istrage
 
Zaklonjeni pogledi možda doveli do zakašnjele reakcije snajperista 

Nekoliko sekundi nakon što je dvadesetogodišnji stanovnik Pelsinvanije Tomas Metju Kruks pucao na Trampa na skupu u gradu Batleru, pripadnici Tajne službe su ga usmrtili. 

Ali postavlja se pitanje kako specijalni tim snajperista nije uspio reagovati u ovom incidentu koji se smatra najvećim siguronosnom greškom u zadnjih nekoliko decenija, piše Vašington Post. 

Prema analizi ovih novina, koja je uključivala više od 40 video snimaka i fotografija, kao i satelitskih slika i prikaza, pronađeno je da dvojica snajperista Tajne službe nisu primjetili dolazak Kruksa zbog zakrivljenih stranica krova.

Takođe, drveće u blizini skupa je uticalo na skrivanje napadača od najmanje jednog tima koji su trebali detektovati i neutralizovati potencijalenog napadača.

Predstavnici Tajne službe nisu potvrdili da li je zakrivljenost krova igrala ulogu u neotkrivanju Kruksa. 

Kimberli Četl, načelnik Tajne službe SAD-a, je rekla  da jedan od razloga zašto se na samom krovu nije nalazio agent službe, taj  da su se bojali da ljudi stoje na kosom krovu. 

Mada je analiza Vašington Posta pokazala da su snajperisti Tajne službe stajali na još više zakrivljenim krovovima.

Kancelarija za Domovinsku sigurnost pokrenula je istragu u rad agenata Tajne službe tokom Trampove kampanje prošlog vikenda, zbog većeg broja propusta koji su dozvolili da se Kruks puca na bivšeg predsjednika Amerike, prenosi Njujork Tajms. 

Ovo je uslijedilo nakon što su Tajna služba i lokalna policija dali kontradiktorne tvrdnje o obezbjeđenju Donalda Trampa.

 

Četl je rekla da se lokalna policija nalazila u zgradi sa koje je Kruks pucao. 

„Mi smo pružali podršku za to specifično mjesto i Tajna služba je bila odgovorna za unutrašnji krug zaštite” rekla je Četl za ABC Njuz. „Tražili smo podršku od lokalnih snaga da obezbjede vanjski krug zaštite”

„Lokalna policija je bila u toj zgradi i bila je u području kruga izvan zgrade”. 

Neki mediji su naveli da lokalna policija ipak nije bila prisutna u unutrašnjosti zgrade.

Inače, američke obavještajne službe su nekoliko sedmica prije napada na Trampa pratile potencijalnu iransku zavjeru za njegovim smaknućem, ali su rekli da ne vjeruju da je ova prijetnja povezana sa napadom koji se desio u subotu.

U zadnjih nekoliko mjeseci Kruks je dobio više paketa, uključujući i one na kojima je pisalo „opasan materijal” , navodi se u memorandumu federalnih agenata do kojeg je došao Njujork Tajms. 

Agenti su proučili istorijat ovih pošiljki i došli su do zaključka da je među njima bilo tri sa eksplozivnim uređejima. Jedan uređaj je pronađen u Kruksovoj kući, dok su dva pronađena u njegovom automobilu parkiranom u blizini skupa. 

Istražitelji vjeruju da njegovi roditilji, koji su socijalni radnici, nisu bili uključeni u svakodnevni život njihovog sina. Oboje imaju problema za zdravljem – majka ima problema sa vidom , a otac sa kretenjem, navodi zvaničnik koji je želio ostati anoniman.

Panika među Demokratama zbog moguće promjene kandidata 

Od 2015. godine, kada se Tramp kandidovao, postoji politički narativ, koji je za posljedicu imao atentat i demokrate su na neki način normalizovale političko nasilje u SAD.

Predsjednik Džozef Bajden je nakon atentata rekao da je Tramp prijetnja egzistenciji Amerike i samoj demokratiji, mada se kasnije izvinio. 

Trampova porodica se plašila ne samo da mogu da ga otruju već i od različitih vrsta napada.
 
Kod demokrata vlada trenutno vlada panika kada je riječ o potencijanoj promjeni kandidata i spekuliše da bi Bajdena mogla da zamijeni Mišel Obama ili čak guverner Kalifornije Gavin Njusom “koji možda i ima najbolji potencijal što se tiče političke budućnosti”.
   
Novi kandidat bi čak i regrupisalo demokratsko biračko tijelo, čime bi dobili novu energiju i vjetar u leđa.

Nakon lošeg nastupa Bajdena u debati sa Trampom , Demokrate su gledale da pronađu pravu putanju za svoju partiju. U zadnjih nekoliko sedmica, brojni članovi Kongresa i poznati donatori, kao što su Džordž Kluni i Robert de Niro, tražili su da se Bajden povuče iz trke. Ipak on se tome usprotivio i iznova je odbacivao kritike na račun svojih h godina i mentalnih sposobnosti. 

Poznati magazin Hil navodi da više i nije moguće da se nađe zamjena za njega. Oni su kontaktirali jednog stratega iz Demokratske stranke koji je rekao da je „igra završena” i da zadnjih sedmicu dana nema značajnog pomaka u pronalasku zamjene za Bajdena. 

„Gotovo da nije ostalo nimalo vremena. Ljudi su fokusirani na druge stvari. To je problem zajedničke akcije i mi nemamo riješenje. Igra je završena” rekao je strateg.

 

Izbor J.D. Vensa razbuktao strahove u Evropi

S druge strane izbor J.D. Vensa za potpredsjedničkog kandidata Donalda Trumpa razbuktao je strahove u Evropi da bi aktuelni senator iz Ohaja na položaju potpredsjednika SAD u spoljnim poslovima favorizovao politiku “Amerika na prvom mjestu”, što bi moglo da kulminira američkim pritiskom na Kijev da popusti pred Vladimirom Putinom i zatraži mir s Rusijom, ukazao je neimenovani evropski diplomata na službi u Vašingtonu.

“To je loše za nas, ali je za Ukrajinu to strašna vijest. Vens nije naš saveznik”, rekao je evropski diplomata u razgovoru sa izvještačem londonskog dnevnika Gardijan.

Strane diplomate i posmatrači često ističu da je nemoguće sa sigurnošću znati šta će nepredvidivi Tramp učiniti ako bude pobijedio na novembarskim predsedničkim izborima.

Neki ipak smatraju da bi ljudi čija imena su spominjana kao moguća kadrovska rešenja za visoke položaje u novoj Trampovoj administraciji, poput bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Roberta O'Brajena, održali status kvo u spoljnoj politici dok bi se Tramp fokusirao na unutrašnjepolitička pitanja.

Međutim, potencijalna Trumpova administracija sada ima znatno energičnijeg potpredsjednika koji će podsticati Trumpov skepticizam prema Ukrajini i Evropi, istovremeno podržavajući agresivnu globalnu trgovinsku i spoljnu politiku Bijele kuće.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Galerija
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana