Njemačka uvodi mjere protiv pristalica Hamasa

Tanjug
Foto: Tagesspiegel.de

BERLIN - Zbog napada palestinske militantne grupe Hamas na Izrael, koje su podržale njegove pristalice i u Njemačkoj, vlasti uvode mjere protiv islamističkih organizacija i njihovih simpatizera, piše Dojče Vele(DV).

„Ne prihvatamo da se ovdje na našim ulicama slave gnusni napadi na Izrael“, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc i najavio zabranu djelovanja Hamasa u Njemačkoj. 

I djelovanje Udruženja Samidoun bi navodno trebalo da bude zabranjeno. 

„Svako ko podržava terorističke organizacije poput Hamasa čini krivično djelo“, rekao je Šolc tokom obraćanja u Bundestagu.

Zabrana djelovanja i udruživanja znači da više ne smiju da se održavaju skupovi i sprovode aktivnosti udruženja, kao i da se više ne smiju isticati i njihovi simboli i znakovi. 

Imovina takođe može biti zaplijenjena, a ko nastavi djelovanje uprkos zabrani, čini krivično djelo.

Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer takođe želi da preduzme mjere protiv onih koji podržavaju Hamas ili su njegovi simpatizeri u Njemačkoj, a to se odnosi i na ljude koji prikupljaju donacije za organizaciju. 

Istovremeno, ona želi da preispita mogućnosti za „protjerivanje počinilaca krivičnih djela sa islamističke scene ako nemaju njemački pasoš“.

„Ove zabrane jedan su od najvažnijih instrumenata koje demokratija ima kako bi spriječila da donacije idu u pravcu terorističkih organizacija“, kaže za DV Hans-Jakob Šindler iz Counter Extremism Project (CEP). 

On dodaje da je uvijek teško jer u Njemačkoj udruženja i neproftine organizacije uživaju određen nivo zaštite kada je riječ o njihovim aktivnostima, a istrage važnih službi poput Kancelarije za zaštitu ustavnog poretka kada je riječ o finansijama su ograničene.

Prag je, kako on kaže, pređen kada se otvoreno poziva na nasilje ili se otvoreno zagovara nasilje, ali da ti aktivisti obično paze šta govore kako ne bi privukli pažnju vlasti.

Šindler ukazuje da, kada je riječ o finansiranju Hamasa, Njemačka tu igra samo malu ulogu. 

„Morate znati da Nemačka i Evropa nisu glavni finansijeri Hamasa uprkos svim kampanjama prikupljanja sredstava. To je na prvom mestu vrlo jasno Katar. Hamas ne bi funkcionisao bez katarskog novca“, kaže Šindler.

Hamas ne priznaje državu Izrael i kaže da želi da je uništi. 

Nemačka, Evropska unija, SAD i neke arapske države klasifikuju Hamas kao terorističku organizaciju.

Zvanični ogranak Hamasa u Nemačkoj ne postoji, ali prema procenama Kancelarije za zaštitu ustavnog poretka u Nemačkoj - iza Hamasa stoji oko 450 ljudi, od kojih su mnogi nemački državljani, navodi DNj. 

Osim toga, postoje pristalice i simpatizeri. 

„Moramo da pretpostavimo da je scena aktivnih pristailca četvorocifrena“, kaže za DV Gido Štajnberg iz berlinske Fondacije za nauku i politiku. 

Grupa simpatizera još je šira, njihov broj je teško proceniti. 

Štajnberg ih razlikuje u smislu da pristalice rade nešto konkretno za Hamas, dok se simpatizeri često uopšte ne pokazuju otvoreno.

Pre nekoliko godina zabranjeno je nekoliko udruženja koja su bila bliska pokretu. 

„Hamas na zapadne države poput Njemačke gleda kao na prostor u kojem djeluje iz pozadine, u kojem se organizacija koncentriše na prikupljanje donacija, regrutovanje novih sledbenika i širenje svoje propagande”, stoji u izvještaju za 2022. Savezne kancelarije za zaštitu ustavnog poretka.

Prema službenicima koji rade na zaštiti ustava, udruženje Samidoun pripada radikalnoj palestinskoj organizaciji PFLP (Narodni front za oslobođenje Palestine). 

PFLP takođe zagovara oružanu borbu protiv Izraela, ali za razliku od Hamasa, nije verski orijentisan.Mreži radikalnih Palestinaca pripada i Udruženje palestinske zajednice u Njemačkoj koje, prema procjeni bezbjednosnih službi, uglavnom čine pristalice Hamasa. 

Njemački političari zaduženi za unutrašnja pitanja takođe obraćaju pažnju na međunarodne pristalice Hamasa. 

Rad libanskog Hezbolaha je 2020. godine zabranio tadašnji ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer.

I Islamski centar Hamburg (IZH), koji navodno kontroliše Iran, decenijama je pod prismotrom Kancelarije za zaštitu ustavnog poretka. 

Taj centar važi kao kao produžena ruka iranskog režima, koji je čestitao Hamasu na napadu na Izrael.

Njemačke vlasti su 2022. proterale zamenika šefa Islamskog centra Hamburg, jer je navodno podržavao terorističke organizacije i finansirao terorizam, ali sam Centar još nije zabranjen.

Preduslov za zabranu, koja onda može da izdrži moguću sudsku reviziju, jeste dokaz da je agresivno, borbeno ponašanje osnovna karakteristika udruženja.
Ajman Maziek iz Centralnog savjeta muslimana smatra da je važno naglasiti da samo manjina muslimana izlazi na ulice sa antiizraelskim ili antisemitskim parolama. 

On kaže da ne treba polaziti od toga „da te slike, ti ljudi govore u ime svih muslimana, u ime nemačkih muslimana, u ime ovdašnjih organizacija.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana