CNN: SAD bi uskoro mogle da odobre slanje kasetne municije u Ukrajinu

GS/Agencije
CNN: SAD bi uskoro mogle da odobre slanje kasetne municije u Ukrajinu

MOSKVA, KIJEV - Rat u Ukrajini traje 491. dan.Ukrajina pojačava napade u kontraofanzivi, ali nedostaju granate i rakete velikog kalibra, zvanične su informacije iz kabineta predsjednika. Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda završio je prvu reviziju ukrajinskog kreditnog programa od 15,6 milijardi dolara, što je omogućilo Kijevu da odmah povuče 890 miliona dolara za budžetsku podršku, i čiji će najveći dio iskoristiti za finansiranje kontraofanzive protiv Rusije.

Zamjenica ministra odbrane: Ukrajinske trupe napreduju u svim pravcima

Visoka ukrajinska zvaničnica ponovila je da ukrajinske trupe napreduju u svim pravcima protiv ruskih snaga.

Od početka kontraofanzive, Ukrajina tvrdi da je ponovo uspostavila kontrolu nad grupom sela na jugoistoku, iako Rusija i dalje drži dijelove teritorije na istoku, jugu i jugoistoku.

-Ako govorimo o cijeloj liniji fronta, i istoku i jugu, mi smo preuzeli stratešku inicijativu i napredujemo u svim pravcima - rekla je zamjenica ministra odbrane Hana Maliar.

Zelenski neće na samit ako Alijansa ne razmotri zahtjev za učlanjenje

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski prisustvovaće samitu NATO-a sljedećeg mjeseca samo ako Alijansa počne ozbiljno da razmatra zahtjev Kijeva za članstvo u tom vojnom bloku, izjavio je zamjenik šefa kabineta ukrajinskog lidera Igor Žovka.
-Predsjednik neće otputovati sa samit (11. i 12. jula/ ukoliko lideri namjeravaju da pokažu nedostatak hrabrosti”, rekao je Žovka Rojtersu.

Prema njegovim riječima, u tom slučaju “nema svrhe” da Zelenski prisustvuje samitu u Vilnjusu.

Žovka je istakao da je NATO već dobio zahtjev Ukrajine, te da bi samit u Litvaniji bio dobar početak za odgovaranje na to.

-Pod odgovorom podrezumijevamo poziv za članstvo, što je samo prva faza - naglasio je Žovka.

On je dodao da Ukrajina želi da NATO započne proceduru, prenijela je “Raša tudej”.

Ukrajina je zvanično predala zahtjev za članstvo u Alijansi prošle jeseni, nakon što su stanovnici četiri ukrajinske oblasti na referendumu većinski izglasali da se te oblasti pridruže Rusiji. Kijev ne priznaje održane referendume.

Iako NATO ne odustaje od politike “otvorenih vrata” za članstvo Ukrajine, još nije zvanično odobren zahtjev Kijeva.

Zelenski tvrdi da je Ukrajina potpuno spremna za ulazak u Alijansu, ali iz Brisela napominju da to nije moguće sve dok traje sukob sa Rusijom.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je ranije ove sedmice da ozbiljne diskusije o članstvu Ukrajine u Alijansi mogu da počnu samo pod uslovom da ta zemlja “prevlada kao suverena i nezavisna država u Evropi”, te da će blok razmotriti težnje Kijeva za učlanjenje nakon samita u Litvaniji.

Rusija je godinama upozoravala NATO da se ne širi na istok, jer smatra Alijansu bezbjednosnom prijetnjom. Zvaničnici u Moskvi su u više navrata naglašavali da je težnja Ukrajine da se pridruži NATO-u jedan od razloga pokretanja ruske specijalne vojne operacije u toj zemlji u februaru prošle godine.

 

CNN: SAD bi uskoro mogle da odobre slanje kasetne municije u Ukrajinu

Administracija američkog predsjednika Džozrfa Bajdena ozbiljno razmatra mogućnost da odobri transfer kontroverznih bojevih glava kasetne municije u Ukrajinu, rekli su za CNN zvaničnici upoznati sa prilikama u Beloj kući.

Oni su naveli da se uskoro očekuje konačna odluka i da bi, ukoliko bude odobreno, oružje moglo da bude uključeno u novi paket vojne pomoći Ukrajini već sljedećeg mjeseca.

-Ovo bi nesumnjivo imalo značajan uticaj na bojnom polju -  rekao je američki zvaničnik za CNN.

Promjena uslova na bojnom polju u Ukrajini tokom posljednje dvije nedjelje navela je američke zvaničnike da ponovo i ozbiljno razmotre upotrebu kasetne municije, rekli su zvaničnici za CNN.

krajinski zvaničnici od prošle godine vrše pritisak na SAD da obezbijede municiju za artiljeriju i raketne sisteme, kako bi se smanjila brojčana superiornost Rusije u artiljeriji.

Međutim, SAD nisu bile spremne da ih obezbijede zbog rizika za civile i zato što su neki ključni saveznici SAD, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, potpisnici zabrane kasetne municije – oružja koje rasipa „bombe“ na velikom području koje ne mogu da eksplodiraju pri udaru i mogu predstavljati dugoročni rizik za svakoga ko na njih naleti, slično nagaznim minama.

Ukrajinska kontraofanziva pokrenuta ranije ovog mjeseca, međutim, nije postigla toliki napredak koliko su se američki zvaničnici nadali do ovog trenutka, a ruske linije odbrane su se pokazale bolje utvrđenim nego što se očekivalo. I nije jasno da li je velika količina artiljerijske municije koju Ukrajinci troše iz dana u dan održiva ako se kontraofanziva oduži, smatraju zvaničnici i vojni analitičari.

Kijev dobija milijardu i po dolara od Svjetske banke

Ukrajina će dobiti milijardu i po dolara od Svjetske banke za podršku obnovi i oporavku, saopštio je ukrajinski premijer Denis Šmihal.

On je na “Telegramu” napisao da će novac biti obezbijeđen uz garancije Vlade Japana i namijenjen je za podršku socijalnoj bezbjednosti i ekonomskom razvoju.

-Konkretno, pozajmica će pomoći da se podrže podsticaji za raseljene unutar zemlje i isplata penzija - naveo je Šmihal.

Ukrajina se oslanja na finansijsku pomoć stranih partnera, kako bi mogla da pokrije deficit u budžetu. Odbor Međunarodnog monetarnog fonda završio je juče provjeru pozajmice Ukrajini, čime je Kijevu omogućeno da odmah dobije 890 miliona dolara za podršku budžetu, podsjeća Rojters.

Vlada Ukrajine nada se skromnom ekonomskom oporavku ove godine, nakon pada ekonomije za oko jednu trećinu tokom prošle godine, usljed ruske specijalne vojne operacije u toj zemlji. Vlasti u Kijevu sarađuju sa stranim partnerima kako bi osigurale finansiranje brzog oporavka.

Ukrajina obnavlja škole, bolnice, puteve i mostove i vrši popravke u energetskom sektoru uprkos nastavku sukoba na jugu i istoku zemlje.

Volodimir Zelenski se sastao sa Gretom Tunberg

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se u Kijevu sa švedskom aktivistkinjom za zaštitu životne sredine Gretom Tunberg i istaknutim evropskim ličnostima koje formiraju radnu grupu za saniranje ekološke štete nastale zbog ruske invazije.

Rusi smanjuju prisustvo u nuklearnoj elektrani Zaporožje

Ruski vojni kontingent postepeno napušta teritoriju Zaporoške nuklearne elektrane, saopštila je danas Glavna obavještajna uprava Ministarstva odbrane, prenosi Ukrinform.

-Trojica zaposlenih u Rosatomu, koji su rukovodili akcijama Rusa, bili su među prvima koji su napustili postrojenje - navodi se u saopštenju objavljenom na Telegram kanalu.

Zaposlenim Ukrajincima koji su potpisali ugovor sa Rosatomom takođe je savjetovano da se evakuišu do 5. jula, a kao poželjna destinacija označena je teritorija Krima.

Takođe, postepeno se smanjuje broj vojnih patrola na teritoriji ZNPP i u satelitskom gradu Energodar. Osoblje koje se još nalazi u stanici dobilo je instrukcije da „okrivi Ukrajinu u slučaju bilo kakve vanredne situacije”.

 

MMF revidirao ukrajinski kredit, Kijev odmah povukao 890 miliona dolara

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda završio je prvu reviziju ukrajinskog kreditnog programa od 15,6 milijardi dolara, što je omogućilo Kijevu da odmah povuče 890 miliona dolara za budžetsku podršku, i čiji će najveći dio iskoristiti za finansiranje kontraofanzive protiv Rusije.

-Ruska invazija na Ukrajinu nastavlja da ima ozbiljan uticaj na ljudski i fizički kapital i životnu sredinu, sa gubicima života, padom životnog standarda i porastom siromaštva, kao i oštećenjem infrastrukture - rekla je izvršna direktorka MMF-a Kristalina Georgijeva.

Navela je da je uprkos tome, ''ukrajinski narod otporan, a vješto kreiranje politike vlasti i stalna spoljna podrška, pomogli su da se podrži makroekonomska i finansijska stabilnost''.

Rojters prenosi da MMF nastavlja da proučava društvene, ekološke i ekonomske uticaje uništenja brane Kahovke ranije ovog mjeseca, što je dovelo do velikih poplava u južnoj Ukrajini.

MMF je saopštio da su ukrajinske vlasti postigle ''snažan napredak'' ka ispunjavanju reformskih obaveza pod ''izazovnim uslovima'', ispunjavajući kvantitativne kriterijume do aprila i strukturne kriterijume do juna.

MMF očekuje da će svoju sljedeću reviziju ukrajinskog programa izvršiti krajem novembra ili početkom decembra, dodala je Georgijeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana