Kuva se gasni rat Rusije i Ukrajine

Moskovski sajt Lenta.ru prenosi stav analitičara Aleksandra Polivanova koji ocjenjuje da je zbog monopola koji Gasprom sada ima na ukrajinskom tržištu Vlada u Kijevu u položaju "progonjene zvijeri" i da nema drugog izbor nego da se suprotstvi gasnom diktatu Moskve koja zahtjeva da Ukrajina plati ogromne penale zbog tog što lani nije preuzela ranije ugovorenu količinu ruskog gasa.

Prema ranije potpisanom ugovoru, Ukrajina je obavezna da godišnje iz Rusije uvozi najmanje 33 milijarde kubika gasa, a ukoliko je ta količina manja obavezna je da plaća penale.

Lani je, međutim, Ukrajina preuzela od Rusije svega 26 milijardi kubika plavičastog goriva, plaćajući za hiljadu kubika goriva u prosjeku oko 430 dolara, a ove godine će se gasne isporuke, kako je najavljeno u Kijevu, vjerovatno smanjiti u odnosu 2012. na svega 18 milijardi kubika.

Polivanov navodi da je Gasprom u proteklih nekoliko godina "dobio gotovo sve gasne bitke protiv Ukrajine", da je suma od sedam milijardi dolara toliko velika da ne treba gajiti nikakve iluzije da će se iz hronično tankog ukrajinskog budžeta naći sredstva za te namjene, jer je to približno šestina godišnjeg budžeta nekadašnje sovjetske republike.

Analitičar tvrdi, osim toga, da bi bilo ko od čelnih političara u Kijevu koji bi se usudio da pozitivno reaguje na zahtjev Gasproma zapačatio zauvjek svoju dalju karijeru. Pogotovu što je ukrajinska privreda lani bila u "u užasnom stanju" i nema nikakve osnove da će ove godine biti naročito bolje nego lane.

U istoj analizi se podsjeća, osim toga, da će se o "astronomskom zahtjevu" Gasproma raspravljati u Arbitražnom sudu, čije sjedište je u Stokholmu, a koji bi pod političkim pritiscima iz EU mogao u ovom sporu da "stane na stranu Ukrajine".

Vlasti EU su, kako se podsjeća, već ranije su zauzele "veoma žestoku poziciju prema Gaspromu", jer smatraju da kompanija ne može istovremeno biti proizvođač i isporučilac gasa.

Kad je riječ o poziciji Ukrajine, a povodom najnovijeg gasnog spora sa susjednom Rusijom, treba imati u vidu da je Vlada u Kijevu protekle godine uporno radila na privlačenju partnera koji bi pomogli da se kroz nekoliko godina u zemlji osiguara znatna proizvodnja gasa iz uljanih škriljaca u Donjeckoj oblasti.

Čak i da se ambiciozni planovi o proizvodnji gasa u Ukrajini ne ostvare, Kijevu je u interesu da stalno odlaže konačno rješenje gasnog spora sa Moskvom i tako "dobije na vremenu", jer će se kada osigura dovoljno visoku vlastitu proizvodnju tog energenta Gasprom naći u nepovoljnije položaju i vjerovatno spreman da sasvim "oprosti raniji dug".

U svakom slučaju, i bez daljeg razgorevanja spora sa Ukrajinom, ugled Gasproma u EU može biti, tokom narednog perioda, ozbiljno narušen, jer u Rusiji ne skrivaju da je gasni spor sa Kijevom iniciran, prvenstveno, političkim razlozima.

Moskva, naime, otvoreno nudi Kijevu znatan popust na cijenu gasa ukoliko Ukrajina uđe u Carinski savez, u kome su za sada osim Rusije još Belorusija i Kazahstan.

Takav pritisak na Ukrajinu bi na kraju Rusiju mogao koštati, prema ocjeni Polivanova, znatno više od sume koju sada potražuje od Kijeva, jer bi oslabila pozicije  za nju na ključnom evropskom tržistu, gdje godišnje isporučuje više od 120 milijardi kubika gasa i zarađuje desetine milijardi dolara.

Rusija, inače, ubrazno radi na eliminisanju zavisnosti od ukrajinskog dijela međunarodnog gasovoda kojim taj energent ispručuje u Evropu.

Gasovod Severni tok je već postao operativan, a krajem prošle godine zvanično je počela gradnja i Južnog toka pa će kroz četiri godine, kada oba gasovoda budu radila punim kapacitetom, kroz te cjevovode moći da se ispruči do kupaca u Evropi oko 130 milijardi kubika gasa. To je ravno sadašnjem kapacitetu ukrajinskog gasovoda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.