I poslije 33 godine, spomenik slobodi i ujedinjenju Njemačke ostao nedovršen
BERLIN - Spomenik Slobodi i ujedinjenju Nemačke u istorijskom centru Berlina nije dovršen ni danas, kada se obilježava godišnjica ujedinjenja dvi Njemačke, a mnogi se odavno pitaju da li uopšte iko više želi to delo koje košta više miliona evra.
Taj spomenik trebalo je svečano da bude otkriven još 3. oktobra 2019. godine, na 30. godišnjicu pada Berlinskog zida, ali to se nije dogodilo jer su političke rasprave, birokratske prepreke, zabrinutost za bezbjednost i nedostatak novca odlagali početak izgradnje, navodi Dojče Vele.
Građevinski radovi traju od maja 2020. godine, ali ni danas, skoro četiri godine kasnije, stvari ne izgledaju mnogo bolje.
"Spomenik Slobodi ujedinjenju neće biti dovršen ove godine. Sastavili smo plan realizacije za sledeću godinu i prenijeli ga državnom ministarstvu kulture i medija. Sada je na ministarki kulture Klaudiji Rot (Zeleni) da donese odluku", kaže za DW kreativni direktor projekta Sebastijan Lec.
Na upit redakcije DW kada bi trebalo da bude završen spomenik, portparol ministarstva, koje je i zvanično naručilo radove, odgovorio je da se svi koji su uključeni u taj proces trude da spomenik bude brzo dovršen. Portparol naglašava da je glavni izvođač projekta Biro Mila i partner iz Štutgarta, jedini u stanju da kaže kada će spomenik zaista biti gotov.
"Prema tvrdnjama generalnog izvođača, trenutno postoje kašnjenja u izgradnji zbog poteškoća s podizvođačem koji bi trebalo da proizvede čeličnu konstrukciju", navodi se u odgovoru ministarstva kulture. Konstrukcija glavnog dela spomenika je pokretna, dimenzije 50 puta 18 metara i nazvana je "Građani u pokretu".
Prema ideji autora, ako više ljudi krene na jednu stranu konstrukcije ona će se nagnuti prema toj strani. Zakrivljenost glavnog dijela konstrukcije trebalo bi da dočara svojevrsnu istorijsku pozornicu na kojoj je velikim zlatnim slovima ispisan slogan demonstranata iz 1989. godine: "
Mi smo narod. Mi smo jedan narod". Neki su odmah ocijenili da je slogan politički kič i jeftina simbolika, a drugi su hvalili snažnu metaforu, međutim svi se slažu da bi isto kao i 1989. godine, ljudi morali da postignu dogovor i odluče da deluju zajednički kako bi promijenili postojeću situaciju. Mješanje pojmova "sloboda i ujedinjenje" takođe je izazvalo polemike, jer su demonstranti u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj (DDR) krajem osamdesetih godina 20. veka protestovali tražeći slobodu, ali ne po svaku cenu i ujedinjenje.
"Koje jedinstvo bi tu trebalo da se slavi? Bezuslovno pristupanje DDR Saveznoj Republici Njemačkoj bez propratne ustavne rasprave bilo je pogrešno, a proces ujedinjenja Istoka i Zapada otada je propao. Da li bi danas ovaj spomenik to trebalo da slavi", ukazala je Anet Ahme iz udruženja Istorijski centar.
Ipak, srastanje istoka i zapada neizbežan je proces za bivšeg borca za građanska prava u DDR Andreasa Apelta.
"Ponovno ujedinjenje bilo je veliki istorijski trenutak sreće, jer su na kraju krajeva protesti srušili diktaturu. Mi zato moramo da očuvamo taj istorijski pokret koji je bio pun optimizma", zaključio Apelt.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
