Gubi li Zapad korak u Putinovoj trci u naoružanju

Stručnjaci za odbranu upozoravaju da bi to vremenom moglo dati Moskvi značajnu prednost da prevlada u Ukrajini, piše britanski Telegraf.

Nekadašnji tržni centar Itlamas u Iževsku pretvoren je u Naučno-istraživački centar Italmas, koji proizvodi dronove Lancet i predstavlja samo jedan od gomile trgovačkih centara, pekara i druge civilne infrastrukture koja je pretvorena u fabrike oružja otkako je Rusija pokrenula  invaziju na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine.

Rusima su takođe uvedene šestodnevne nedjelje i volontiranje u fabrikama u sklopu pojačanih ratnih napora. Postoje čak i snimci ruske televizije na kojima se vidi kako ruska djeca uče da sklapaju dijelove municije u radionicama, piše pomenuti list.

Da bi se istakla ta ratoborna nova realnost, Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, snimljen je kako korača u crnom mantilu u stilu Bondovog negativca tokom nedavne posjete fabrici tenkova Uralvagonzavod.

"Sve su ovo samo najvidljiviji dijelovi ekonomske mobilizacije vojne industrije za koju se Vladimir Putin nada, a zapadni i ukrajinski generali strahuju, da će odlučno preokrenuti tok rata u Ukrajini", navodi britanski list. 

Zvanično, Rusija je povećala vojnu potrošnju sa 2,7 odsto BDP-a 2022. na 3,9 odsto u 2023. i na 6 odsto - ili oko trećine ukupne državne potrošnje u 2024. godini.

"Trenutno se nalazimo u scenariju gdje Rusija troši 40 odsto BDP-a na ovaj rat, što je više od zdravstva i obrazovanja", rekao je zapadni zvaničnik za Telegraf.

To je statistika kojoj kolektivni Zapad pokušava da parira. Tokom vremena, upozoravaju stručnjaci za odbranu, to bi Rusiji moglo dati ogromnu materijalnu superiornost da dobije rat u Ukrajini.

Rusija je 2023. proizvela 1.530 tenkova i 2.518 oklopnih borbenih vozila, rekao je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu u izvještaju parlamentu u decembru.

On je rekao da to predstavlja povećanje proizvodnje tenkova za 560 odsto od februara 2022. godine. Proizvodnja borbenih vozila pješadije porasla je za 360 odsto, a oklopnih transportera za 350 odsto, podsjeća britanski list.

Zapadni zvaničnici su ovog mjeseca rekli Njujork tajmsu da je Rusija na putu da proizvodi dva miliona artiljerijskih granata godišnje, duplo više od količine koju su zapadne obavještajne službe prvobitno procijenile da bi Rusija mogla da proizvede prije rata.

Kada se tome dodaju isporuke granata, projektila i dronova iz Irana i Sjeverne Koreje, i Rusija  ponovo potvrđuje vatrenu nadmoć koju je imala na početku rata.

U novembru je Boris Pistorijus, njemački ministar odbrane, priznao da obećanje EU da će Ukrajini dostaviti milion granata do marta ove godine neće biti ispunjeno.

On je upozorio da bi rat NATO-a i Rusije potencijalno mogao da izbije u narednih pet do osam godina. Njemački tabloid Bild je nedavno otkrio da je jedan scenario koji razmatraju njemački vojni šefovi potencijalni ruski napad na Suvalki jaz, strateški osjetljiv kopneni koridor na granici Poljske i Litvanije. Te dvije zemlje se spremaju da na proljeće održe zajedničke vježbe u toj oblasti.

Bivši predsjednik spoljnopolitičkog odbora Bundestaga Norbert Rotgen ukazao je na činjenicu da je Rusija uspjela da podigne svoj vojno-industrijski kompleks i da se prilagodi ratnoj ekonomiji. 

"Sa Sjevernom Korejom i Iranom, Putin ima pouzdane dobavljače vojne opreme koji ne mare ni najmanje za potrebe sopstvenog naroda. Ako ne uspijemo da odlučno povećamo našu podršku Ukrajini kako bi ona mogla vojno da pobedi Rusiju, nema garancije da se ruska agresija neće proširiti na druge evropske države. Podrška Ukrajini sada je naša najbolja odbrana od Rusije", upozorio je on.

Dio razloga za spor odgovor Zapada je politički i kulturološki, ističe Sabina Fišer, viši spoljnopolitički analitičar u njemačkom istraživačkom centru SVP.

"Iako će ratna ekonomija imati strašne dugoročne uticaje na kvalitet života, ona takođe generiše beneficije za dijelove elite, a takođe i za stanovništvo. Sa de fakto diktaturom, preostalo nezadovoljstvo se lako može potisnuti", rekla je ona, napominjući da je to drugačije u zemljama "sa bučnom slobodnom štampom, kredibilnom političkom opozicijom i krizom troškova života".

Dauning strit je ove nedjelje javno odbio javni poziv generala ser Patrika Sandersa za proširenje vojske. 

Laburisti su takođe obećali da će poštovati pravila o pažljivoj potrošnji ako pobijede na sledećim opštim izborima, a to je politika koja bi vjerovatno spriječila ogromna kapitalna ulaganja potrebna za izgradnju novih linija za proizvodnju oružja.

Takođe, dok Rusija zadržava industriju oružja koju uglavnom kontroliše država, Britanija i većina drugih zapadnih zemalja oslanjaju se na ugovore sa odbrambenim firmama iz privatnog sektora.

Međutim, ocjenjuje Telegraf, rusku ratnu mašinu muči nedostatak kvalifikovane radne snage, nekvalitetni dijelovi i razmjere ratovanja koje čak ni vojno-industrijski kompleks sovjetskog nasljeđa ne može da prati.

Mnoge proizvedene rakete su ispod standarda zbog nedostatka veštih inženjera, što rezultira velikom stopom neuspjeha. 

I uprkos povećanju proizvodnje (neki izvori kažu da je Rusija do prošlog ljeta prešla sa 40 na 100 projektila mjesečno), fabrike jedva drže korak sa potražnjom, navodi Telegraf.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.