Tramp planira prve dane mandata početi burno, ali jedan potez mu se može obiti o glavu

Tramp će se vratiti u Bijelu kuću u januaru. Osvojio je 270 glasova elektorskog kolegija i ključne države u trci protiv potpredsjednice Kamale Haris, četiri godine nakon što su ga glasači odbili u trci protiv predsjednika Džoa Bajdena. Tramp je u svom govoru pobjedu nazvao „mandatom“ za sprovođenje niza politika.

Za to će mu biti potrebna saradnja Kongresa, a republikanci u Senatu i Predstavničkom domu generalno su više naklonjeni Trampu nego kada je pobijedio 2016. Ali još uvijek postoji nekoliko umjerenih republikanaca koji bi mogli predstavljati prepreku najradikalnijim dijelovima njegovog dnevnog reda.

U prvih 100 dana Trampove administracije, vjerovatno će se fokusirati na ispunjavanje nekih od svojih glavnih predizbornih obećanja o imigraciji i ekonomiji, kao i na imenovanje ključnih članova vlade.

Ekonomija je bila ključno pitanje koje je obezbijedilo Trampov drugi mandat, tako da će vjerovatno biti prioritet u njegovih prvih 100 dana na funkciji. Rezultati ankete su pokazali da su Amerikanci generalno nezadovoljni pravcem kojim zemlja ide, a ekonomija je bila glavni problem za Trampa tokom kampanje.

Tramp se zalaže za politiku eliminisanja poreza na napojnicu i smanjenja poreza. Prema izvještaju Aksiosove novinarke, lider republikanske većine u Predstavničkom domu Stiv Skaliz je nagovijestio da će se republikanci u Predstavničkom domu fokusirati na uvođenje poreskih olakšica, smanjenje „prekomjerne regulative“ i smanjenje državne potrošnje.

Tramp bi se takođe mogao fokusirati na imigraciju u prvim danima svog predsjedavanja.

Karolin Livit, Trampova portparolka, rekla je za Foks njuz ubrzo nakon što je Tramp proglašen pobjednikom da će masovne deportacije ilegalnih imigranata u zemlji biti na dnevnom redu prvog dana.

Prema izvještaju NPR-a, Tramp bi to mogao uraditi ukidanjem privremenog zaštićenog statusa, koji omogućava migrantima da legalno rade u SAD, ili korišćenjem lokalne policije za programe deportacije. Međutim, ovi napori će se vjerovatno suočiti sa mnogim izazovima.

Američki savjet za imigraciju procijenio je da će to koštati 7,3 milijarde dolara, a takve masovne deportacije će se vjerovatno suočiti sa mnogim pravnim i logističkim izazovima.

Tramp je takođe obećao da će narediti povećanje frakinga i upotrebe nafte prvog dana na funkciji. Fraking je postao ključno pitanje u Pensilvaniji, državi koju je za dlaku osvojio.

„Želim da zatvorim granicu i bušim, bušim, bušim“, rekao je Tramp Šonu Henitiju za Foks njuz tokom mitinga prošlog decembra.

U svom memorandumu, Skaliz je takođe napisao da bi prioritet trebalo da bude „oslobađanje američke energije” tako što će se izdati mandat za prodaju zakupa, otvaranje saveznih država za „povećano istraživanje i proizvodnju energije“ i ukidanje ekoloških politika iz Bajdenovog zakona o smanjenju inflacije.

Imajući na umu kulturne ratove, Tramp je takođe obećao da će prvog dana potpisati izvršnu uredbu za škole koje nameću „kritičku rasnu teoriju“ ili „rodno ludilo“.

Republikanci su tražili zakon koji bi spriječio škole da raspravljaju o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu sa nekim učenicima, tvrdeći da roditelji, a ne nastavnici, treba da budu odgovorni za te teme.

Tramp je naveo i da će pokušati da Rusiju i Ukrajinu dovede za pregovarački sto prvog dana svog predsjedavanja. „Rusi i Ukrajinci umiru. Želim da prestanu da umiru. I uradiću to - popraviću to za 24 sata“, rekao je Tramp na skupu prošle godine.

Iako su stručnjaci skeptični da se rat može okončati prvog dana Trampovog predsjedavanja, novoizabrani predsjednik će imati široka ovlašćenja da promijeni pristup SAD Ukrajini, koju je pod Bajdenovom administracijom obilježila dosljedna podrška, prenosi Kurir.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.