ANALIZA Pensilvanija odlučuje o ishodu američkih izbora
BEOGRAD - Najnovije ankete predstojećih američkih predsjedničkih izbora pokazuju veoma neizvjesnu trku između dva kandidata Haris i Trampa, posebno u sedam kolebljivih država, navodi se u analizi Demostata i dodaje da su prema tim anketama oba kandidata manje-više izjednačena, a da se kao kolebljiva država koja bi mogla najviše da utiče na ishod izbora nameće Pensilvanija.
"Sve se svodi na borbu u sedam kolebljivih (sving) država, morate pobijediti u četiri od sedam, osim u slučaju da pobijedite u Pensilvaniji, Džordžiji i Sjevernoj Karolini onda će to biti dovoljno za konačnu pobjedu", rekao je visoki funkcioner Republikanske partije Majkl Vitl.
Sedam dana uoči najvažnijih svjetskih izbora najveća pažnja usmjerena je na rezultat u sedam kolebljivih država i to najprije na onih dva do tri procenta neopredijeljenih birača čija će odluka po svemu sudeći biti presudna za pobjedu u ovom trenutno egal odnosu.
Posljednja anketa "You Gov America" pokazuje strukturu tih neopredijeljenih birača, među kojima je više žena, crnih i hispano birača, ljudi sa nižim primanjima i slično, a koji su po dosadasnjim istraživanjima bliži Kamali Haris.
Skoro sve ankete bave se percepcijom građana o sposobnostima predsjedničkih kandidata da rešavaju najvažnija društvena, politička i ekonomska pitanja.
Većina ispitanika i dalje daje prednost Kamali Haris kada je riječ o rješavanju pitanja zdravstvene zaštite, abortusa, klimatskih promjena, dok je Tramp u prednosti kod tema ilegalne migracuje i inflacije.
Što se tiče ekonomije, radnih mjesta i spoljne politike kandidati imaju podijeljenu podršku.
U analizi se navodi da ako Kamala Haris izgubi Pensilvaniju, to bi bio značajan udarac u njenoj trci za Bijelu kuću, s obzirom na to da Pensilvanija nosi 19 elektorskih glasova i često odlučuje o ishodu predsjedničkih izbora. Međutim, postoje druge kolebljive države gdje bi Haris mogla da nadoknadi taj gubitak.
U analizi se ističe da bi za Kamalu Haris, ako izgubi Pensilvaniju, ovaj gubitak vjerovatno bio nenadoknadiv, ali da bi mogla da pobijedi ako taj manjak glasača nadoknadi velikim brojem elektorskih glasova iz drugih kolebljivih država.
Da bi nadoknadila gubitak Pensilvanije, Haris bi morala da se fokusira na osvajanje Mičigena, Viskonsina, Džordžije, Arizone i možda Sjeverne Karoline.
Prema prvom od četiri scenarija, a koji se odnosi na Mičigen i Viskonsin, navodi se da su ove države, zajedno s Pensilvanijom, bile deo tzv. “Blue Wall” (Plavi zid), koji je godinama bio čvrsto na strani demokrata, ali ga je Tramp probio 2016. godine.
Haris bi morala da pobijedi u obje ove države da bi nadoknadila gubitak Pensilvanije. Inače, Mičigen ima 15, a Viskonskin 10 elektorskih glasova.
Drugi scenario uključuje Arizonu i Nevadu, od kojih Arizona ima 11 a Nevada šest elektorskih glasova, i one su države gdje demografske promjene idu u korist demokrata, posebno među latinoameričkim biračima.
Ako Haris uspije da zadrži Arizonu, koju je Bajden osvojio 2020. godine, to bi moglo djelimično da ublaži gubitak Pensilvanije.
Što se tiče Džordžije, koja ima 16 elektorskih glasova, navodi se da ako Haris izgubi Pensilvaniju, osvajanje Džordžije postaje još važnije.
Ova država je prešla na stranu demokrata 2020, zahvaljujući tada većoj izlaznosti afroameričkih i mladih birača.
Sjeverna Karolina, sa 16 elektorskih glasova je tradicionalno republikanska, ali postaje sve kolebljivija zbog demografskih promjena.
Kod rukovodstva republikanaca prisutan je strah zbog afere njihovog kandidata za guvernera Robinsona a ako Haris pobijedi, to bi moglo kompenzovati gubitak Pensilvanije.
Dodaje se da bi osvajanje Sjeverne Karoline ili Džordžije bilo od suštinske važnosti i da bi Haris uz pobjedu u državama Plavog zida Mičigenu i Viskonsinu bila neophodna pobjeda u jednoj od dvije zapadne i jednoj od dvije južne kolebljive države.
Ipak, pobjeda u te četiri države ne bi bila dovoljna, ukoliko Tramp osvoji Pensilvaniju, Džordžiju i Sjevernu Karolinu.
Što se tiče moguće pobjede Donalda Trampa bez Pensilvanije, ocjenjuje se da on u tom slučaju mora da pobijedi u četiri druge sving države, kako bi nadoknadio taj gubitak.
Prema prvom scenariju koji se odnosi na Viskonsin i Mičigen, Tramp, koji je inače pobijedio u ovim državama 2016, ali ih je izgubio 2020. ako ponovo u njima pobijedi, time bi mogao nadoknaditi gubitak Pensilvanije.
Što se tiče Džordžije, koja je bila tradicionalno republikanska država a koju je Tramp izgubio 2020. godine, njen povratak, sa 16 elektorskih glasova, u ruke republikanaca mogao bi kompenzovati gubitak Pensilvanije.
Tramp je pobijedio u Sjevernoj Karolini 2020. godine i ta država ostaje važno uporište i ako bi uspio da je zadrži, Tramp bi time mogao neutralisati eventualni gubitak Pensilvanije.
Kada je riječ o Arizoni, ona je bila veliko iznenađenje 2020. godine kada je prešla u ruke demokrata i Tramp bi morao da uloži značajne napore da je povrati kako bi nadoknadio gubitak Pensilvanije.
Ako bi izgubio Pensilvaniju, Tramp bi se morao fokusirati na osvajanje Viskonsina, Mičigena, Džordžije i Sjeverne Karoline.
Povratak Arizone takođe bi bio ključan, s obzirom na to da bi time nadoknadio veliki dio izgubljenih elektorskih glasova, navodi se u analizi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
