Zabrinjavajući podaci o broju rođenih beba u Srbiji u prošloj godini

To je najmanje živorođenih beba od Drugog svjetskog rata na ovamo, piše Euronews. 

Država je značajno povećala novčana sredstva koja se izdvajaju za rađanje prvog, drugog, trećeg i četvrtog djeteta, ali to nije moglo da poveća broj rođenih beba. Demografi kažu da je to neminovnost koja čeka Srbiju i narednih godina, jer je osnova za rađanje sve manja, sve je manje žena u reproduktivnom periodu.

Gordana Bjelobrk, načelnica Odjeljenja za demografiju u Republičkom zavodu za statistiku kaže da Srbija nema dovoljno žena koje će obezbijediti prostu zamjenu generacija.

"Poslednji podaci iz 2022. godinu kažu da Srbija ima 1.410.619 žena koje su u fertilnom periodu, starosti od 15 do 49 godina. A 1972. godine, pre 50 godina, imali smo 2.032.000 žena. Broj žena u reproduktivnom periodu za 50 godina smanjen je za 621.000. Promenjene su reproduktivne norme, kada se žene danas teže odlučuju na rađanje trećeg i četvrtog deteta. Zato država preduzima mere populacione politike, daje podsticaj ženama da se ipak odluče na rađanje većeg broja dece", rekla je Bjelobrk za Euronews Srbija.

Kako je navela, tek treba da se urade analize, koliko je žena prošle godine rodilo treće, četvrto dijete, koliko se žena sa završenim fakultetom fakultetom odlučilo da ima više djece.

"Ovaj pad rođene dece bi bio sigurno veći da nije bilo podsticajnih mera države za rađanje dece. Manji broj rođene dece je neminovnost, jer je sve manje žena u reproduktivnom periodu. Nemamo žene na koje utiču te mere", navela je ona.

Negativni prirodni priraštaj

Negativan prirodni priraštaj prvi put je zabilježen u Vojvodini 1989. godine, a u Centralnoj Srbiji 1992. godine. To znači da već 30-ak godina Srbija ima negativan prirodni priraštaj ili više umrlih u odnosu na živorođene svake godine.

"Prvi put je 1957. godine zabeleženo da je stopa ukupnog fertiliteta niža od 2,1, iznosila je 2,0, što znači da od te godine do danas mi ne možemo da obezbedimo prostu reprodukciju. Stopa fertiliteta je 1956. godine iznosila 2,3. Tada smo poslednji put obezbedili proširenu reprodukciju. Već 70 godina mi imamo manji broj živorođenih, nego što je neophodan da se stanovništvo obnavlja u istom obumu", pojasnila je Bjelobrk.

Finansijske mjere za podsticaj rađanja, koje je država uvela, Bjelobrk kaže da treba pratiti, te ako ne daju željene rezultate treba ići dalje, tražiti nova rješenja kao što su usklađivanje rada i roditeljstva. 

"Znamo da se žene nalaze na tržištu rada i kada im bude lakše da imaju neki podsticaj ne samo kada se dete rodi, već ceo period odgajanja dece, onda će se možda lakše i odlučivati na veći broj dece. Sada samo treba da radimo na tome da motivišemo te žene koje mogu da rađaju da rađaju", pojasnila je ona.

Podsticaj države

Država je prvi Zakon o finansijskoj podršci porodicama sa djecom donijela 2002. godine. Tada se krenulo sa tezom da bitka za povećanje nataliteta počinje finansijskom podrškom za rađanje drugog, trećeg i četvrtog djeteta. Finansijska pomoć za rođenje prvog djeteta u Srbiji uvedena je 2006. godine.

U ovom trenutku država za rođenje prvog djeteta izdvaja 371.614 dinara, dok se za rođenje drugog djeteta dobija 329.643 dinara, na 24 mjesečne rate po 13. 735. Treće dijete u porodici dobija 1.977.861,97 dinara, odnosno mjesečno 16.482,19 dinara, a za četvrto dijete 2.966.792,95 dinara u 120 rata, odnosno mjesečno 24.723,28 dinara.

Osim toga, za rođenje drugog i trećeg djeteta država jednokratno isplaćuje 123.871 dinar.

Demograf Danica Šantić sa Geografskog fakulteta kaže da mjere koje država sprovodi ne mogu odmah da budu vidljive, da efekat može da bude vidljiv za 10 do 20 godina. Ona je navela da novčana davanja nisu dovoljna da bi se žene odlučile da više rađaju.

Ukazala je da Skandinavske zemlje imaju dobru populacionu politiku koja daje rezultate, a to osim finansijske pomoći podrazumijeva i dobro organizovane predškolske ustanove, škole, usklađivanje rada i roditeljstva.

"Dete nije samo kad se rodi, već ga treba gajiti. Tu je potrebno mnogi više i šire gledati nego samo davati pare roditeljima. Stanje u vrtićima i u školama je važno", rekla je ona.

Sociolog Milica Vesković Anđelković kaže da je pad broj rođene djece proces koji traje godinama, da je kod mladih došlo do promjene sistema vrijednosti.

"Deca više nisu ekonomska dobit. Više se ne rađa jer očekujete međugeneracijski transfer da se oni nađu vama u starosti. Deca su sada izraz ljubavi, potrebe. Danas su sva rođena deca željena deca, zbog mogućnosti kontrole rađanja. Finansijska podrška roditeljima ne može mnogo da pomogne i da podstiče rađanje", objašnjava ona.

Usklađivanje rada i roditeljstva

Dodaje da je potrebno usklađivanje rada i roditeljstva, da se više obraća pažnja na psihološku cijenu roditeljstva, da se partner-muškarac više angažuje oko djece.

"Došlo je do transformacije, ali nije do kraja. To sve utiče na žene i njihove odluke da li će rađati veći broj dece. Da li će i koliko dece žena da rodi to je posledica vrednosnog sistema, a najmanje ekonomskih potreba. Novac koji država izdvaja može da pomogne podsticaj rađanja u seoskim sredinama, gde žena ne radi, tako da im taj novac dobro dođe. Žene koje rade i imaju jedno, ređe dvoje dece teško da će se zbog novca odlučiti na rađanje još dece", istakla je ona.

Ukazala je i na zabrinjavajuće istraživanje iz regiona gdje su mlade žene koje ulaze u fertilni period na pitanje o planiranju porodice odgovarale da odustaju od rađanja.

"Plašim se da će uskoro biti problem ne samo rađanje drugog, trećeg deteta, već rađanje i prvog deteta. To su stvari koje su očekivane jer imate individualizaciju potreba. Pojedinac je vredan sam po sebi, ne smatra se odgovornim za opstanak društva, više se rukovodi svojim potrebama i svojim ciljevima nego opstankom nacije. Tradicionalna društva su rađala i davala podršku porodicama, jer se porodica smatrala osnovnom jedinicom društvom", navela je ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.