Vera Gligorijević: Starenje u Srbiji negativnije od kovida po stanovništvo

Srna
Vera Gligorijević: Starenje u Srbiji negativnije od kovida po stanovništvo

BEOGRAD - Pandemija virusa korona neće imati dugoročnije negativne posljedice po stanovništvo u Srbiji, ali će u budućnosti smrtnost biti povećana zbog prirodnog procesa starenja, sa kojim se suočavaju i druge zemlje u okruženju, izjavila je danas demograf Vera Gligorijević.

Gligorijevićeva, koja je šef Odseka za demografiju na Geografskom fakultetu u Beogradu rekla je da se od 2000. do početka pandemije broj umrlih u Srbiji kretao između 100.000 i 104.000 lica, da bi u 2020. godini bilo zabilježeno oko 12.000 više umrlih u odnosu na desetogodišnji prosjek, a u 2021. čak 30.000 više.

Gligorijevićeva je rekla za “Sputnjik” da je niska stopa fertiliteta, rađanja, karakteristična za sve zemlje svijeta, izuzev Afrike i to uz sve mjere populacione politike.

Porast rođenja u 2021. godini je, prema njenoj ocjeni, prirodni mehanizam kojim će se Srbija vratiti na višegodišnje prosjeke od prije pandemije, koji iznose između 62.000 i 63.000 novorođenih.

“Kovid jeste uneo potrese u demografsku dinamiku, ali je to kratkotrajna pojava, posmatrano iz demografske perspektive i ne očekujem da će imati dugoročnije negativne posledice. Mehanizmi prirodnog obnavljanja stanovništva će se naprosto vratiti na višegodišnje proseke zabeležene pre pandemije”, rekla je Gligorijevićeva.

Prema najnovijim statističkim podacima, prošle godine rođeno je 62.062 djece, što je za 0,6 odsto više nego 2020. godine. Majka u Srbiji rodi u prosjeku 1,5 djece, a za prostu reprodukciju potrebno je 2,1 dijete.

Prema izvještaju UN o izgledima za stanovništvo, u svijetu u 2050. godini očekuje se prosječna starost od 46,8 godina, a u Evropi bi udio starijih od 60 godina trebalo da dostigne 34 odsto.

Na čelu te liste su uglavnom evropske zemlje, prva je Bugarska sa očekivanim padom od 27,9 odsto, slijede Rumunija /22,1 odsto/, Ukrajina /21,7 odsto/, Moldavija /20,3 odsto/, BiH /19,5 odsto/, Letonija /19,1 odsto/, Litvanija /17,5 odsto/, Srbija /17,2 odsto/, Hrvatska /16,2 odsto/, Mađarska /15,6 odsto/ i Japan /15,1 odsto/.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana