U Srbiji 6.000 ljudi iz Ukrajine, ubrzati riješavanje statusa
BEOGRAD - Izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, Radoš Đurović, kaže da se u Srbiji nalazi oko 6.000 izbjeglica iz Ukrajine, od kojih je samo 50-ak u prihvatnim kampovima, uz ocjenu da je administracija spora u riješavanju statusa izbeglica iz te zemlje.
Đurović u izjavi za Tanjug navodi da i pored odluke Vlade Srbije o privremenoj zaštiti i Zakonu o azilu i privremenoj zaštiti, izbjeglice iz Ukrajine nisu u mogućnosti da ostvare prava o zdravstvenoj zaštiti, školovanju i pristupu tržištu rada.
“U Srbiji ih je oko 6.000, od kojih je samo 50-ak smešteno u prihvatne kampove. To nije nemoguće za naše institucije koje u ovoj oblasti moraju adekvatno da reaguju. Ovo nije redovna situacija. Od početka krize isticali smo da naša zemlja mora da bude spremna na 10.000 ljudi i da prema tome uspostavimo sistem”, rekao je urović.
Na pitanje kakva je mogućnost integracija izbjeglica iz Ukrajine u naše društvo, Đurović je rekao da je trebalo da se računa da oni zbog ratnih dejstava neće moći brzo da se vrate i da se napravi adekvatan plan integracije.
Dodaje da bi trebalo da se uključe i lokalne samouprave, gradovi i opštine u kojima su smještene izbjeglice.
Oni će, kaže, kroz podršku porodice i prijatelja ući u proces neke integracije u društvu, ali da bi ta integracija bila uspješna, potrebno je da ljudi koji su izbjegli iz Ukrajine što prije dobiju lične karte za lica sa privremenom zaštitom.
Đurović navodi i da nema sistemaskog upisa djece izbjeglica iz Ukrajine u škole, već da su to pojedinačni slučajevi, kao da nema mogućnosti ni da se izbjeglice zaposle, jer nemaju ličnu kartu.
“Olakšavajuća okolnost je jezik blizak nama, mentalitet, kultura, socijalne veze koje postoje u lokalnoj sredini. To bi trebalo da bude idealna situacija za integraciju”, poručuje Đurović.
Za sada, navodi on, pritisak izbjegličke krize iz Ukrajine nije na teretu sistema, jer ljudi troše svoj novac, snalaze se uz pomoć prijatelja ili sami, ali i upozorava da će im uskoro biti potrebna podrška, jer mnogi od njih će potrošiti i novac i snagu.
“Srbija je mala zemlja, za nju 6.000 ili više ljudi je velika brojka, tako da moramo da razmišljamo o tome”, smatra Đurović.
On ističe da Hrvatska vrlo dobro reaguje na priliv izbJeglica, i da to je “neočekivani odgovor sistema”, pogotovo kad se ima u vidu dijametralno suprotno ponašanje te države prema izbeglicama iz Azije i Afrike.
Đurović kaže i da izbeglice dolaze iz skoro svih krajeva Ukrajine, navodeći da je za sve izbjeglice najvažnije da izađu iz svojih mjesta prije nego što počnu ratna dejstva u njima, pošto je posle toga gotovo nemoguće.
On navodi da je više od 4,7 miliona ljudi do ovog trenutka napustilo Ukrajinu, od čega se više od 2,7 miliona nalazi u Poljskoj, preko 700.000 u Rumuniji, više od 320.000 u Slovačkoj, a preko 430.000 u Mađarskoj i Moldaviji.
Kako kaže, istočni deo EU - Poljska, Rumunija i Mađarska imaju probleme da prihvate izbjeglice iz Ukrajine, jer nemaju tehničkih kapaciteta za to, i nadaju se da će oni što pre nastaviti dalje, dodajući da u tim zemljama značajno pomažu civilno društvo, građani, privatne firme i lokalne samouprave.
Đurović dodaje da je oko 800.000 Ukrajinaca sa istoka zemlje moralo da ode u Rusiju, bez obzira za koju su stranu, jer su otvoreni koridori bili okrenuti ka Rusiji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
