U Beogradu služen parastos ubijenim na Miljevačkom platou
BEOGRAD - U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos stradalima na Miljevačkom platou kod Drniša, čime je obilježena 31 godina od zločina u kojem su hrvatske snage ubile 40 srpskih teritorijalaca.
Nakon parastosa, kome su prisustvovale porodice stradalih i predstavnici udruženja porodica poginulih i nestalih, kao i izbjeglih iz Hrvatske, položeni su vijenci i cvijeće na spomenik stradalima u ratovima devedesetih godina prošlog vijeka.
Dragana Đukić, predsjednik Udruženja porodica nestalih i poginuli lica "Suza", podsjetila je na zlodjela hrvatskih snaga nad srpskim teritorijalcima na današnji dan 1992. godine i ukazala da je od 40 ubijenih 12 još neidentifikovano.
Đukićeva je u izjavi za Srnu navela da je nakon 31 godine odbijanja Hrvatske da dozvoli ekshumaciju i identifikaciju ubijenih srpskih vojnika besmisleno bilo šta reći, jer su porodice nestalih bezbroj puta apelovale i činile sve da se to uradi, ali do toga nije došlo.
"Ne mogu ni da nabrojim koliko puta smo dobili obećanje da će do toga doći, pa i pred ovu godišnjicu su nam ponovo obećali da će uskoro da bude ekshumacija. Međutim, ništa se nije desilo.
Porodice nestalih ne mogu da vjeruju da ne može da se učini samo malo napora da oni nađu mir", istakla je Đukićeva. Prema njenim riječima, zbog opstrukcije se došlo u situaciju da je sve manje živih srodnika nestalih na Miljevačkom platou, što predstavlja veliki problem, a dodatni je taj što se, uprkos tome što se sve zna, umjesto konkretnih poteza sa hravtske strane porodicama samo šalje lažna nada.
Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je da presude hrvatskog pravosuđa za zločin na Miljevačkom platou predstavljaju uvredu i za žrtve i za njihove porodice, jer su osuđena svega dvojica pripadnika hrvatskih snaga, i to na ukupnu kaznu manju od sedam godina.
On je ocijenio da nije realno očekivati bilo kakvu promjenu sa kursa hrvatskog etnički motivisanog pravosuđa, zbog čega se iluzorno nadati da će oni zauzeti jednak odnos prema svim zločinima. "Ali, krajnje je vrijeme da naše tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji počne da se bavi zločinima nad pripadnicima našeg naroda i u ovom slučaju pokrene istragu, prikupi dokaze i podigne optužnicu", rekao je Linta za Srnu.
On smatra da bi kroz tu optužnicu Srbija pokazala da neće ćutati i poslala snažnu poruku da bez jednakog odnosa prema svim ratnim zločinima i poštovanja žrtava ne može da se govori o istinskoj normalizaciji odnosa na prostoru bivše Jugoslavije
. "Dupli standardi prema ratnim zločinima i žrtvama pokazuje licemjerje i činjenicu da ovdje nije uspostavljen trajni mir", ukazao je Linta.
Na Miljevačkom platou 21. juna 1992. godine, prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", likvidirano je 40 srpskih teritorijalaca, a većina ih je masakrirana i bačena u krašku jamu, namijenjenu za glomazno smeće.
Od 17. jula do 1. septembra 1992. godine hrvatska strana predala je srpskoj posredstvom Unprofora 21 tijelo, a kosti su iz jame izvađene uz pomoć speleologa i spakovane u 20 vreća izmiješanih sa kostima životinjskog porijekla, što je otežalo identifikaciju ubijenih Srba.
Od dijelova kostiju na srpskoj strani je sastavljeno 40 tijela, od čega je 28 identifikovano i sahranjeno u porodične grobnice, dok je 12 neidentifikovanih pokopano u zajedničku grobnicu na novom groblju u Kninu, gdje se i danas nalaze.
Za zločin na Miljevačkom platou osuđena su dvojica pripadnika Hrvatske vojske – jedan na tri godine i osam mjeseci zatvora, dok je drugom izrečena zatvorska kazna od tri godine. Pred Haškim tribunalom za ovaj zločin niko nije procesuiran, iako postoje brojni dokazi dostavljeni domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i ratnim zločinima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
