Studenti iz Surinama u Beogradu: Srpski jezik najveći izazov,život dobar

Tanjug
Foto: Tanjug

BEOGRAD - Oko 400 stranih studenata živi u beogradskim studentskim domovima, a među njima i četvoro mladih stipendista Vlade Srbije koji su na studije medicine u Srbiju došli iz Surinama, sjeveroistočnog dijela Južne Amerike, za koje je kažu najveći izazov naučiti srpski jezik.

Vlada Srbije je povodom jubileja 50 godina od osnivanja Pokreta nesvrstanih, pokrenula projekat "Svet u Srbiji" - dodele stipendija kandidatima iz zemalja članica i posmatrača te međunarodne organizacije, među njima i Surinam, pa su sada ovo četvoro studenta iz ove daleke zemlje na obali Atlanskog okeana stanovnici Studentskog grada.

Zadovoljni su, kažu da je život ovde dobar, a ljudi srdačni i gostroprimljivi.

To je i razlog zbog koga bi studentkinja medicine, 23-godišnja Meril, voljela da ostane u Srbiji nakon završetka studija.

"Nemam problema ovde osim jezika. Volim vašu hranu, posebno pljeskavicu, zabavno je i dobro živjeti ovde", rekla je Meril, koja u svojoj zemlji za medicinsku pomoć mora da ode do glavnog grada Paramariba, jer su ambulante u manjim mjestima rijetke.

Ona želi da postane doktor, baš kao i njen cimer iz Studentskog grada, Cundo Jen, koga je stipendija dovela u Srbiju. "Kada sam prvi put čuo za Srbiju nisam znao gdje je to, ali posle sam počeo da istražujem i onda sam pomislio da mogu da se povežem i studiram ovde", kaže Jen koji posebno hvali srpsku kulturu. Jen je imao priliku da u Beogradu zaigra Kolo, što je za njega, kaže, bio poseban doživljaj.

"Bilo mi je posebno zanimljivo jer ne znam da igram, bilo je jako zabavno", poručuje Jen, kome su naši padeži veliki izazov.

Pored toga, voli život među Srbima, ali ipak kaže, volio bi da se vrati u svoju zemlju i tamo liječi ljude. Njegova koleginica sa Medicinskog fakulteta i cimerka u domu, Safanija Honsalfes, koja sa ekipom Tanjuga kao i ostali razgovara na engleskom i skreće nam opažnju da da bi im pomoć oko jezika na fakultetu bila od velike koristi, jer ima poteškoća pri savladavanju srpskog jezika i zato se kaže, trudi da priča što više sa našim ljudima, kako bi naučila više

. "Volim ljude, veoma su prijatni prema meni, pomažu, kaže ona, a na pitanje gdke vidi svoju budućnost, dodaje da bi još razmislila o tome, te da sada želi da se fokusira na završetak studija. Život u Beogradu opisuje drugačijim u odnosu na Surinam.

"U domu je lijepo, ali je veoma drugačije nego u mojoj zemlji, nikada nisam živjela u ovakvom ambijentu", kaže Honsalfes. I Denso Berhara je trebao da studira u drugoj zemlji, ali, navodi, život u Beogradu mu je sasvim lijep.

"Prvo sam pomislio da treba da idem u Siriju, ali ovde je drugačije, ljudi su fini, najviše mi se dopada Waterfront", poručuje mladi Amerikanac. Kao problem u domu navodi slabiju Internet vezu, ali, dodaje, sve ostalo je dobro.

"Volim Srbe, koji su uvijek otvoreni, ovde nije problem živjeti, osećam se sigurno", ističe Berhara, koji želi da bude ljekar. O smještaju i hranu, kao i o ljekarskim pregledima i izradi studentskih kartica, ovi mladi stranci ne moraju da razmišljaju, jer ih finansira srpsko resorno Ministarstvo. Sofija Martinović iz Ustanove Studentski centar "Beograd" kaže za Tanjug da su cijene njihovog smještaja 11. 520 dinara mjesečno, dok su cijene ishrane 401 dinar dnevno.

"Sve troškove ishrane i smještaja, kao i ljekarske preglede i samu izradu studenstkih kartica pokriva Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja", navodi Martinović i dodaje da se za sada broj stranih studenata u beogradskim domovima neće mijenjati - oko 400 njih i dalje će boraviti u Studentskom gradu, kao i domu "Rifat Burdžević".

Studenti iz Surinama učestvuju u projektu "Svet u Srbiji ", a do sada stipendije koristi njih 15, podaci su Ministarstva spoljnih poslova Srbije. Godinama postoji veliko interesovanje studenata iz Surinama za studije u našoj zemlji, a najviše ih interesuje medicina, elektrotehnika, računarstvo, kao i poljoprivreda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana