Slučaj djeteta (2) bez imena i matičnog broja otvorio niz pitanja: Ko je najodgovorniji

GS
Slučaj djeteta (2) bez imena i matičnog broja otvorio niz pitanja: Ko je najodgovorniji

Zbog slučaja dvogodišnjeg djeteta bez imena i jedinstvenog matičnog broja, zaštitnik građana u Srbiji pokrenuo je ispitni postupak zakonitosti i pravilnosti rada Gradskog centra za socijalni rad Beograd.

Ovaj slučaj otvorio je i niz pitanja, između ostalih - ko je u obavezi i kada da prijavi rođenje djeteta.

Više od 4.000 beba rođeno je u bolnici Narodni front od početka godine. Svakog jutra babice sastave izvještaj o broju rođene djece u prethodnom danu. Zatim odlaze kod majki kako bi i one potpisale formular na kom je i prijava rođenja bebe.

Da bi se elektronski prijavilo dijete, roditelji moraju da se dogovore oko imena, da imaju važeće lične karte i da bebino prebivalište bude na jednoj od njihovih adresa. Ako, kojim slučajem, otac ne može da dođe i da da saglasnost za ime, majka potpisuje da nema uslova za prijavu djeteta i navodi razlog za to.

"Ukoliko nekim slučajem elektronska prijava nije obavljena u ustanovi, mi svakako imamo dužnost da prijavu rođenja sa imenom i prezimenom majke, podacima o detetu, dostavimo opštini na kojoj je beba rođena", kaže Miljana Đorić, viša medicinska sestra u Narodnom frontu za RTS.

Poslije prijave, podaci o bebi šalju se opštinskoj matičnoj službi, koja to prosljeđuje MUP-u da se odredi matični broj. Bez obzira na to da li je dijete prijavljeno elektronski ili pisanim putem, ime bebe, ime majke i detalji porođaja, čuvaju se u knjigama.

Prema Ustavu Srbije, svako dijete ima pravo na lično ime, upis u knjigu rođenih, pravo da sazna svoje poreklo i pravo da očuva svoj identitet. Međutim, roditelji nemaju obavezu da upišu ime djeteta u porodilištu. Najčešći razlozi zašto se dijete ne upiše su ako otac nije u zemlji ili još ne znaju kako će se dijete zvati. Ipak, roditelji imaju zakonski rok od 30 dana da prijave podatke o bebi.

"Problem se javlja kada roditelji to ne urade, kada dete nije rođeno u bolnici, kada ne postoje tragovi, i onda to dete i roditelji postaju pravno nevidljivi. Centar za socijalni rad se automatski tu angažuje i daje formalno ime detetu dok se roditelji ne pojave", kaže advokat Aleksandar Radivojević.

Ako dijete nije prijavljeno, osim novčane kazne, otac i majka mogu da odgovaraju i krivično za zanemarivanje djeteta. Može da se desi i da Centar za socijalni rad postane staratelj umjesto roditelja.

"Mi ne možemo da ih izbacimo iz sistema jer su to naši ljudi, ali na koji način to rešiti, kako ih edukovati, na koji način tu decu izvući iz začaranog kruga da se rađaju i da o tome nema nikakvog traga, žive - da nema nikakvog traga, počinju da se bave kriminalom, to je začaranu krug", kaže advokat.

Kakva će biti sudbina djeteta bez imena i matičnog broja, zavisi od Centra za socijalni rad i njihove odluke. Oni će uvijek prednost dati biološkim roditeljima i pokušati da im pomognu. Druge mogućnosti su rodbina, i oni u našoj praksi, često postanu staratelji. Moguće je da dijete ode i u hraniteljsku porodicu. Sve je bolje i izvjesnije od života bez identiteta, navodi RTS.

Podsjećamo, saobraćajna patrola u Železniku zaustavila je automobil u kojem su bili muškarac, žena, i dvogodišnje dijete koje je zatečeno u lošem stanju, tačnije u stanju neuhranjenosti.

Zaštitnik građana Zoran Pašalić saopštio je da hospitalizovana djevojčica (2), kao ni njena braća i sestre nemaju lična imena, kao ni Jedinstveni matični broj građana (JMBG)

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana