Porfirije: Važno je da sačuvamo svoj jezik, kroz njega čuvamo svoj identitet

SRNA
Porfirije: Važno je da sačuvamo svoj jezik, kroz njega čuvamo svoj identitet

TRŠIĆ- Srpski jezik danas se nalazi na udaru sila koje nastoje da ga obezliče, a nasilje nad jezikom je uvod u nasilje nad čovjekom, istakao je Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije u besjedi na završnoj svečanosti Vukovog sabora u Tršiću - rodnom selu Vuka Stefanovića Karadžića.

"Srpski jezik, jezik Vuka i Dositeja, Svetog Save i kralja Milutina, despota Stefana Lazarevića i Đurađa Brankovića, Andrića i Crnjanskog, temelj i kolevka, sadržaj i prostor, hram i dom našeg nacionalnog identiteta danas se nalazi na udaru sila koje nastoje da ga promene i izvitopere, da mu preseku dotok životodanih sokova i da ga obezliče", naglasio je patrijarh Porfirije.

Patrijarh srpski upozorio je da promjena jezika ima za cilj promjenu čovjeka koji ga govori i uvod je ka ukidanju slobode svakog čovjeka da bude ono što jeste.

"Ova nasilna promena ima izgled filološkog, ali je ona u stvari antropološki fenomen. Nasilje nad jezikom koje gledamo i kome se suprotstavljamo tek je uvod u nasilje nad čovekom. Ukoliko pristanemo na ukidanje slobode u razvoju i spontanosti u procvatu jezika i iste zamenimo odozgo, tačnije je reći: odozdo nametnutim promenama i pravilima, učinili smo prvi korak u ukidanju slobode svakog čoveka da bude ono što jeste i da se razvija u pravcu u kome želi da ide", rekao je patrijarh Porfirije.

On je istakao da "politički komesari jezičke revolucije šire svoju novu veru, svoj novogovor prividne korektnosti i lažne ravnopravnosti".

"Nadu nam uliva činjenica da ova nastojanja ne prolaze bez otpora i da se na sve strane naše zemlje podižu glasovi u odbranu jezika kao jednog od osnovnih ljudskih prava. Ta prava, danas kao i uvek do sada, zajedno sa institucijama od nacionalnog značaja, brojnim fakultetima i institutima, brani i braniće Crkva", poručio je patrijarh Porfirije.

Srpski patrijarh ukazao je na netačnost tumačenja koja se često mogu čuti kako je jedna od najvećih prepreka Vukovoj jezičkoj reformi bila Srpska crkva.

"Ključnu ulogu u Vukovoj jezičkoj reformi odigrao je Jernej Kopitar. Detaljnije istraživanje Kopitarovih motiva, ne samo u slučaju Vuka Karadžića nego i u pitanju Tarasa Ševčenka i uloge koju je imao u razvoju ukrajinskog jezika, pokazuje da su oni širi od prosvetiteljskih i filoloških, a dublji od filantropskih i lično prijateljskih", naveo je patrijarh Porfirije.

Kako ističe, Kopitar je bio jedan od vodećih promotera austrijskih imperijalnih geopolitičkih interesa u oblasti kultura slovesnih naroda koje je, sa jedne strane, nastojao da jezički "osamostali", a samim tim i usitni, a sa druge, vjerski odvoji od korpusa većih crkvenih cjelina, razgrađujući njihovo vjersko jedinstvo potpomognuto zajedničkim jezikom.

Patrijarh Porfirije ukazao je da je to mitropolit Stratimirović prvenstveno imao na umu kada se usprotivio Vukovim reformama i da se nije nije protivio promjenama protivljenja radi nego je samo insistirao na tome da se promjene odvijaju spontano i pametno, u jezičkom razvojnom kontinuitetu.

"To je pogotovo važilo za promene koje su pretile da srpski narod odvoje od jedne a pripoje drugoj jezičkoj matrici i kulturnom identitetu, te da samim tim omoguće pojavu kasnijih fenomena gde će, manje ili veće, dijalektske razlike jednog jedinstvenog jezika prerastati u identitetske temelje novih jezika, što se, uostalom, i dogodilo", zaključio je patrijarh Porfirije.

Završnoj svečanosti 90. Vukovog sabora prisustvovala je i ministar kulture Srbije Maja Gojković.

U umjetničkom dijelu prikazan je program "Venac igra u slavu Vuka" koji je izveo ansambl narodnih igara i pjesama Kosova i Metohije "Venac" iz Gračanice.

Vukov sabor je najstarija kulturna manifestacija u Srbiji, a prvo saborovanje održano je u dvorištu Vukove obnovljene i osveštane spomen-kuće 17. septembra 1933. godine i od tada se u svake godine održava u Tršiću uoči Male Gospojine.

Ovogodišnji Vukov sabor počeo je 11. septembra. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana