Otvoreni Balkan biće potpun uz svih šest ekonomija zapadnog Balkana

Predsjednik Centra za spoljnu politiku Dragan Đukanović na otvaranju konferencije o incijativi "Otovreni Balkan" poručio je da nijedna inicijativa nije izazvala više reakcija koliko ova i dodao da je Balkanu neophodna saradnja, ali da ona mora da bude “udobna” svim akterima na Zapadnom Balkanu koji moraju da prihvate postojanje regionalnih inicijativa.

Regionalni direktor Hanns Seidel Fondacije za Jugoistočnu Evropu Klaus Fizinger ističe da je inicijativa “Otvoreni Balkan” osnovana, jer je došlo do stagnacije u procesu proširenja EU i do stagnacije pristupanja EU, te je to, kaže, uticalo da se regionalna saradnja poveća.

To je, dodaje Fizinger, pozitivno uticalo da se u regionu prevaziđu određena neprijateljstva, da se tržište otvori za četiri slobode kretanja - robu, usluge, ljude i kapital, što znači da je region želio da pokaže EU da je spreman da sarađuje i da želi izgradnju regionalne stabilnosti.

Mane “Otvorenog Balkana”, primjećuje Fizinger, jesu to što inicijativa, kako kaže, ima neku vrstu frustracije od stagnacije procesa evropskih integracija, kao i to što inicijativu ne podržavaju svih šest ekonomija Zapadnog Balkana, već samo tri.

“Takođe, postoji neka vrsta sumnje da li je ovo neka vrsta vežbe za ulazak u EU ili samo zamjena za punopravno članstvo u EU”, dodao je Fizinger i podsjetio na reči bivše kancelarke Angele Merkel, komesara Olivera Varheljija i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da je ova inicijativa dodatni element ubrzanja regionalne saradnje i da je dobra za lakši pristup EU.

Potpredsjednica Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić naglasila je da je regionalna saradnja jedan od uslova za napredak u evropskim integracijama, dodajući da ta saradnja mora da bude uklopljena u čitav proces pridruživanja.

Istakla je i da sva otvorena pitanja među državama “guše” regionalne inicijative i dodala da bi to mogla biti opasnost i za ovu inicijativu.

U okviru prvog panela pod nazivom “Dosadašnja dostignuća Otvorenog Balkana i predstojeće implikacije” govorio je savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije (PKS) Nenad Đurđević koji je istakao da ono što Komora Srbije i ostale komore Balkana žele jeste stvaranje jedinstvenog prostora za bolje poslovanje.

Dodaje da se to ne odnosi samo na naše kompanije, već i na kompanija koje posluju kod nas, na nove investicije, da se odnosi na uklanjanje barijera, da to poslovanje bude jeftinije i harmonizovano.

Đurđević je naveo da je Berlinski proces prepoznat kao kvalitetan i dobar okvir u kome se dolazi do sinergije političke inicijative sa inicijativama koje vode ka stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora, ali da je i on, kako kaže, u jednom trentuku stagnirao.

“U maju 2020. uvideli smo da ono što se zove zajedničko tržište u okviru Berlinskog procesa ima velike poteškoće u implementacije”, rekao je Đurđević i dodao da ta inicijativa, osim dogovora o ukidanju rominga za korisnike na Zapadnom Balkanu, nije ostvarila neki već napredak.

Na stagniranje Berlinskog procesa, kako kaže, uticao je i odnos između Beograda i Prištine, te je Berlinski proces postao samo “neka vrsta izloga, kada teba da se na Berlinskom samitu pokaže da svi mogu da sjede za istim stolom".

Zato su, podsjeća, 2019. godine tri lidera inicirala “mini Šengen” kroz seriju deklaracija kojima se garantuju četiri slobode, a kojima se obezbjeđuje lakša trgovina i otklanjanju prepreke za trgovanje.

Te prepreke se, dodaje, ukidaju usklađivanjem veterinarskih i fitosanitarnih sertifikata, priznavanjem akreditovanih laboratorijskih tijela, dodajući da to u suštini vodi jeftinijem poslovanju, boljem poslovanju, lakšem prelasku granice, sa bez ili malo kontrole.

Đurđević kaže da je PKS pozdravila tu inicijativu jer je došla iz ovog regiona, a i zato što je postojala jasna odgovornost za iniciranje i njeno sprovođenje, to su lideri i vlade tri zemlje .

“Takođe, ohrabruje spremnost i želja da se inicijativi priključi svih šest ekonomija Zapadnog Balkana. Smatramo da će Otvoreni Balkan biti potpun i uspešan kada se priključe svih šest članica”, rekao je Đurđević.

Novine u okviru inicijative Otvoreni Balkan, dodaje Đurđević, jeste potpisivanje Sporazuma o stvaranju jedinstvenog tržišta radne snage i elektronskog broja koji će omogućiti građanima Srbije, Severne Makedonije i Albanije da budu registrovani u sistemu tri zemlje i da se preko tog broja zaposle u jednoj u ove tri zemlje.

Najavljuje da bi tržište radne snage trebalo da se otvori u prvom kvartalu ove godine.

Đurđević smatra da teme u okviru ove inicijative mogu poboljšati razgovore u Briselu između Beograda i Prištine i da ova inicijativa može relaksirati odnose između Beograda i Prištine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.