Održavanje Samita izraz solidarnosti sa zapadnim Balkanom

Majstorović za Tanjug skreće pažnju da je samit održan u trenutku kada se Evropa i čitav svijet suočavaju sa pandemijom virusa korona, hrvatsko predsjedavanje uspelo da održi temu proširenja EU na programu svog predsjedavanja.

„To nije bilo jednostavno i lako, jako je teško privući pažnju građanima širom Evrope na temu proširenja i u tim okolnostima jučerašnji samit, odnosno njegovo održavanje je pozitivna stvar sama po sebi“, kazao je Majstorović.

Prema njegovim riječima, juče smo mogli da čujemo na koji način će EU u budućnosti moći da podržava socio-ekonomski oporavak država Zapadnog Balkana usljed posljedica Kovid pandemije.

Ističe da je to jako važno imajući u vidu da sve države Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, umnogome zavise od evropskog tržišta i samim tim na taj način su nekako i integrisane u to šire tržište.

Navodi da je nesumnjivo da će i Srbija i ostatak regiona trpiti zbog zastoja u privrednom razvoju unutar same EU, kao i da će to imati direktne posljedice na ZB.

S obzirom da je najavljeno i da će biti više grantova, odnosno bespovratnih sredstava namijenjenih zemljama regiona u odnosu na zajmove, Majstorović kaže da sama činjenica da se radi o bespovratnim sredstvima pokazuje da je EU ozbiljno shvatila ekonomske i socijalne posljedice pandemije na Zapadnom Balkanu.

„Na taj način pokušava da obezbedi jeftin kapital za start up novih preduzeća ili za podsticaj onim preduzećima, firmama koje su pretrpele troškove za vreme pandemije tako da je to nesumnjivo jedan pozitivan i dobar signal kada se radi o toj vrsti finansijske pomoći“, naveo je.

Majstorović podsjeća da  i pomoć koja se plasira u vidu zajmova, a dolazi od EIB-a i sličnih tela, dolazi po najpovoljnijim mogućim uslovima i na taj način se obezbjeđuje dotok svježeg kapitala kako bi se restartovala privreda regiona.

Smatra da je jedna od poruka jučerašnjeg samita bila usmjerena na potrebu jačanja zajedničke borbe EU i regiona protiv uticaja trećih država na Balkanu i protiv promovisanja njihove meke moći.

„Poslata je poruka da EU i ZB moraju zajedno da se suprotstave izazovima koje takva ekspanzija meke moći donosi, prevashodno u oblasti sajber bezbednosti, ali i u borbi protiv lažnih vesti“, kaže.

U tom smislu, Majstorović ističe da niko ne brani bilo kojoj državi kandidatu da sarađuje sa Kinom, Rusijom, Turskom ili bilo kojom zemljom u svijetu. Majstorivić međutim smatra da je, kako kaže, evidentno, posebno u slučaju Srbije bilo određene disproporcije „u emotivnim nastupima“ kada je u pitanju pomoć koja je stigla iz Kine.

„To na duže staze može imati ozbiljne posledice na raspoloženje javnog mnjenja u državama članicama EU. Na sastancima kakav je juče održan niko neće uticati na to sa kim države kandidati imaju pravo da održavaju odnose na ovaj ili onaj način, ali kada na disproporcionalan način iskazujete emocije prema Kini i Rusiji, javno mnjenje u EU sa pravom se pita u kom pravcu takva država hoće da ide“, navodi Majstorović.

Kako dodaje, to može otežati opredjeljenje tih društava da podrže u jednom trenutku na referendumu pristupanje Srbije EU jer te stvari ostaju zabeležene na duže.

Majstorović navodi i da smo juče mogli da čujemo očekivanja koje Unija ima od Zapadnog Balkana, a to se prevashodno odnosi na vrijednosti na kojima se zasniva EU, kao što su demokratija, vladavina prava, poštovanje individualnih prava, medijska sloboda...

„To će i dalje biti u fokusu pažnje EU, a čuli smo i da će pomoć umnogome zavisiti od načina na koji se zemlje države kandidati odnose prema poštovanju obaveza koje su preuzeli u procesu pristupanja“, smatra.

Dodaje da ukoliko države članice procjene da neka od država kandidata ne poštuje te vrednosti i standarde na adekvatan način, u skladu sa novom metodologijom, u budućnosti EU im može i uskratiti pomoć.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.