Obilježeno 30 godina postojanja Muzeja žrtava genocida

Svečanosti, koja je održana na Dan sjećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava u Drugom svjetskom ratu, prisustvovali su predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, ministar za rad Darija Kisić, Njegovo preosveštenstvo episkop pakračko-slavonski Jovan, predsjednici Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/ Vladimir Kostić i Matice srpske Dragan Stanić, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić i druge zvanice.

Kisićeva je, obraćajući se na skupu, podsjetila da je prošla 81 godina od početka velikog stradanja Srba, Jevreja i Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, odnosno 77 godina od proboja zatočenika iz Jasenovca. Ona je rekla da je Muzeju žrtava genocida povjerena izuzetno važna uloga - da čuva sjećanje na genocid nad ova tri naroda u NDH.

"Negovanje sećanja na nevine žrtve predstavlja našu obavezu i svih budućih generacija, da se ne zaboravi i više ne ponovi nikada i nikome. Muzej je institucija od prvorazrednog značaja za Srbiju i čitav srpski narod. Uverena sam da će i dalje dostojanstveno čuvati sećanje i ostati dosledni u borbi za istinu", rekla je Kisićeva.

Direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić istakao je da je ovaj muzej u prethodnih 30 godina izrastao u međunarodno referentnu i uticajnu ustanovu, jedinstvenu u jugoistočnoj Evropi. Ristić je dodao da je Muzej svojom naučno-istraživačkom djelatnošću dao značajan doprinos u osvetljavanju genocida izvršenog nad Srbima na području Nezavisne Države Hrvatske tokom Drugog svjetskog rata, baveći se sa pijetetom i Holokaustom nad Jevrejima i Samudaripenom nad Romima.

"Zbog nas i onih koji tek treba da budu rođeni moramo da znamo i pamtimo, lišeni stereotipa i predrasuda i svega što može da optereti istorijsko znanje", istakao je Ristić.

On je rekao da je srpski narod stekao istorijsko iskustvo genocida tokom Drugog svjetskog rata, čije zastrašujuće posljedice osjeća i danas i predstavlja jedan od najznačajnijih segmenata srpskog identiteta uz Kosovsku bitku.

Ristić je naveo da je prostor bivše Jugoslavije premrežen brojnim stratištima i da ne postoji nijedna porodica u srpskom, jevrejskom i romskom narodu koja nije doživjela tragediju Drugog svjetskog rata. On je rekao da ovu tragediju treba pamtiti bez mržnje i želje za osvetom, sa "nama tipičnom plemenitošću i dostojanstvenošću", prenijeli su beogradski mediji.

"Svedočeći o sopstvenim žrtvama svedočimo i o svim drugim žrtvama Drugog svetskog rata. Naše svedočenje biće najubojitije oružje za sve koji minimiziraju i devalviraju genocid počinjen nad Srbima, Jevrejima i Romima", istakao je Ristić.

Predsjednik Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida i episkop pakračko-slavonski Jovan je podsjetio na stradanje srpskog naroda na Kozari 1942. godine, recitujući potresne stihove poeme Skendera Kulenovića "Stojanka majka Knežopoljka".

On je rekao da je i njemački ratni dopisnik zapisao kao "neviđeno u istorijama ratovanja - da su žene i djeca golim rukama hvatali užarene cijevi njemačkih mitraljeza i probijali obruč", te dodao da Srbi kao narod imaju pravo da pričaju o pobjedi uzdignutog čela.

Vladika Jovan je naveo da je spomen-područje Jasenovac ustanovljeno tek 1966. godine, te da je u tadašnjoj Jugoslaviji vladao tabu pristup da su u Jasenovcu apstraktni fašisti ubijali apstraktne antifašiste, kojima se nije znalo ime.

"Tek osamdesetih godina dolazi do stihijske provale rane na kojoj je bio flaster, ali nikad nije zalečena", rekao je episkop Jovan.

On je ukazao da još do prošle godine na Beogradskom univerzitetu nije odbranjen nijedan doktorat o Jasenovcu, dok kurs o Drugom svjetskom ratu nije obavezujući, kao i da je danas Muzej nacionalna, matična i centralna institucija koja ima precizne zadatke da uobliči nacionalni narativ o stradanju u 20. vijeku

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.