Kako i zašto je u Srbiji ukinut vojni rok
BEOGRAD - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će danas biti održani završni razgovori oko mogućeg vraćanja vojnog roka i da se odluka očekuje u narednih 20 dana.
Danas imamo završne razgovore oko mogućeg vojnog roka. Očekujte našu odluku u narednih 20 dana, što će se vidjeti već u raspravi o budžetu. Kad prođe rebalans 1, 5. ili 10. oktobra, sve će biti poznato - rekao je Vučić novinarima tokom obilaska radova na putu Šabac-Loznica.
Svega nekoliko sati nakon ove izjave, Vučić je tokom taktičke vojne vježbe na Gučevu rekao da će odluka o vraćanju vojnog roka "vjerovatno biti donesena danas" i otkrio koliko će vojni rok trajati.
- Najvjerovatnije rok bi bio dva mjeseca plus 15 dana vježbi, što će reći 75 dana - rekao je Vučić i dodao da bi za žene bio dobrovoljan, kao i da bi mogao biti uveden za oko godinu dana.
- Mi smo sada razgovarali oko vojnog roka i vjerovatno ćemo donijeti tu odluku. Procjene u ovom trenutku još nisu završene i razgovori su u toku - rekao je Vučić tokom obilaska taktičko-tehničkog zbora opreme i naoružanja koje koriste pripadnici specijalnih jedinica Vojske Srbije.
Dodao je da je to minimalno što neko može da pruži za svoju državu.
- Odredili bismo ne tako beznačajnu novčanu nagradu za vrijeme provedeno u kasarnama, ovu odluku moramo brzo da donesemo, rekao je Vučić i dodao da se radi na čuvanju mladih ljudi i onih u IT sektoru, kojima moraju biti obezbijeđeni posebni uslovi, ali da za to "moramo da se dogovorimo kako da izvedemo sa Vojnotehničkim institutom, sa našim jedinicama veze, da mogu svojim znanjem da doprinesu, a da ne moraju da prolaze pješadijsku obuku kroz koju je svako od nas prolazio i kroz sve drugo".
Govoreći o stanju u Vojsci Srbije, Vučić je rekao da je dogovoreno da se obnovi veliki broj kasarni širom Srbije, od Sombora, Kladova, Pirota, preko Surdulice, Priboja, Kraljeva.
- Kad krenemo od Valjeva do Prijepolja, nemate više četu vojske. Sad ćemo to polako mijenjati, rekao je on.
Kao što je već poznato, početkom januara 2024. godine, tadašnji ministar odbrane, a sadašnji Miloš Vučević, najavio je pokretanje inicijative za ukidanje odluke o suspenziji obaveznog služenja vojnog roka. Od tada se u više navrata pominjala ova ideja, a sam predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u maju razgovarati sa Generalštabom i Skupštinom o svim prijedlozima u vezi sa vraćanjem obaveznog služenja.
Kako i kada je ukinuto obavezno služenje vojnog roka?
Vrijedi podsjetiti da je obavezno služenje vojnog roka ukinuto odlukom Vlade Srbije krajem 2010. godine, koja je stupila na snagu 1. januara 2011, a da je tadašnji ministar odbrane bio Dragan Šutanovac.
Ovom potezu prethodila je gotovo decenija problema vezanih za popunu jedinica i izbjegavanje vojnog roka, uz zloupotrebu opcije "civilnog" služenja. Međutim, povoljne međunarodne okolnosti i mirnodopski uslovi uticali su na ignorisanje svih poteškoća, zbog čega je došlo do pada broja ljudi angažovanih u Oružanim snagama.
Takođe, u periodu prije ukidanja obaveznog služenja, državno rukovodstvo sa Ministarstvom odbrane intenzivno je radilo na integraciji i standardizaciji sa NATO-om, što je rezultiralo stupanjem u program "Partnerstvo za mir" u decembru 2006. godine. Ovaj proces podrazumijevao je potpunu profesionalizaciju vojske uz istovremeno stvaranje aktivne i pasivne rezerve, koja bi bila pozivana u određenim terminima radi popune ratnog sastava i obnove obuke.
Ipak, nakon ukidanja, proces stvaranja i pozivanja rezerve je zapostavljen, pa su tako pripadnici aktivnog sastava vojske, umjesto dodatne obuke, osposobljavanja i učešća u mirovnim operacijama, bili angažovani na čuvanju i održavanju zapuštenih kasarni i korišteni za sanaciju štete nastale u elementarnim nepogodama. Zbog toga je došlo do dodatnog odliva školovanih, odnosno profesionalnih kadrova.
Tako je postignut kontraefekat, gdje je, umjesto popune jedinica profesionalnim vojnicima, došlo do smanjenja borbenog potencijala i sveukupnih sposobnosti naše vojske. Na osnovu ovog, moglo bi se zaključiti da ukidanje obaveznog služenja vojnog roka nije nastupilo zbog "NATO standardizacije" ili često pominjanih finansijskih problema, već radi (ne)namernog slabljenja srpske vojske.
Dalji plan tadašnje vlasti podrazumjevao je ukidanje obaveznog služenja nakon 2010. godine, ali uz preduslov da Republika Srbija postane dio NATO-a, što je kasnije izostavljano iz javnog diskursa. Ipak, to nije sprečilo Alijansu da i dalje utiče na vlasti u Beogradu i odvraća ih od ideje o vraćanju vojnog roka.
O ovome svjedoče i drugi potezi tadašnjeg ministra odbrane Dragana Šutanovca, koji je naložio uništavanje, pretvaranje u sekundarne sirovine i prodaju brojnih sredstava uključujući tenkove, oklopne transportere, artiljerijsko oruđe, protivavionske topove i drugo. Sve je to rađeno u skladu sa "NATO standardima", a prema mišljenju mnogih, i u skladu sa željama biračkog tijela, prvenstveno mlađeg dijela.
Ostaje da vidimo da li će aktuelna vlast ostati dosljedna svojim najavama i da li će za "oko godinu dana" obavezno služenje vojnog roka zaista biti vraćeno, imajući u vidu sve probleme zbog kojih je ova odluka do sada odlagana – od nedostatka kapaciteta do pritisaka sa Zapada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
