Besmislene Đilasove optužbe izazvale mržnju

Vedrana Kulaga Simić
Besmislene Đilasove optužbe izazvale mržnju

BANjALUKA, BEOGRAD - Predstojeći izbori u Srbiji dobijaju sasvim novu dimenziju nakon optužbi tamošnje opozicije da vladajući SNS zbog straha od izbornog poraza “uvozi” birače iz Republike Srpske, ali analitičari i poznavaoci političkih prilika s obje strane Drine smatraju da ovdašnje biračko tijelo ne može da bude nikakav tas na vagi.

Opšti izbori u Srbiji su zakazani za 3. april. Građani sa pravom glasa će birati novog predsjednika Republike, poslanike u Narodnoj skupštini, a u Beogradu će, uz to, biti izbori za gradsku Skupštinu. Lider opozicione Stranke slobode i pravde Dragan Đilas objavio je snimke na kojima je, kako tvrdi, prikazana šema prijavljivanja novih “stanovnika” Beograda, odnosno način na koji je organizovano izdavanje državljanstva i mjesta prebivališta za ljude koji nisu iz glavnog grada te i kako se koordiniše čitavim procesom.

Dragan Đilas, bez ikakve sumnje, ima pravo da ukaže na sve vrste eventualnih malverzacija u krojenju biračkog spiska, međutim, stepen izliva mržnje koji su proteklih dana pokazali oni koji su protiv trenutne vlasti u Srbiji, prešao je granice zdravog razuma. U tome su učešće uzele i neke javne ličnosti, a Srbe iz Republike Srpske nazivaju “govnarima” i drugim pogrdnim riječima.

U Đilasovoj partiji tvrde da je očigledno da SNS nema podršku naroda u Srbiji te da moraju da “uvoze” glasove iz Republike Srpske, potkrepljujući tvrdnje navodima da je jedini uslov za dobijanje državljanstva Srbije, za ljude koji su se krajem januara i početkom ovog meseca pojavili u policijskim stanicama širom Srbije, da glasaju za SNS.

Iz Generalnog konzulata Republike Srbije u Banjaluci do zaključenja ovog broja “Glasa Srpske” nije stigao odgovor o broju stanovnika BiH, odnosno Srpske koji imaju državljanstvo Srbije, a prema posljednjim podacima koji datiraju iz 2018. godine status državljanina Srbije ima oko 50.000 osoba.

S druge strane, analiza posljednja dva izborna ciklusa u Srbiji, odnosno iz 2017, kada je biran predsjednik Republike te 2020. godine kada su birani narodni poslanici pokazuju da, na primjer, samo u beogradskoj oblasti ima više onih sa pravom glasa nego u cijeloj Republici Srpskoj.

U Srpskoj je, naime, na opštim izborima 2018. godine pravo glasa imalo 1,26 miliona birača, a glasalo je njih 727.877. Podaci Republičke izborne komisije ukazuju na to da je na izborima u Srbiji 2017. godine u birački spisak bilo upisano 6.724.949 osoba, a svoju građansku dužnost ispunilo je njih 3.655.365. Samo u beogradskom okrugu, gdje ima više od 1,6 miliona birača, na izbore je izašlo njih 915.673, a u Sarajevu i Banjaluci, prema podacima PIK-a, glasala su tek 784 birača.

Koalicija okupljena oko SNS-a i Aleksandra Vučića osvojila je 2017. više od dva miliona glasova, odnosno iznad 55 odsto. Podaci PIK-a o izborima od prije dvije godine, kada je Srbija birala predstavnike u Skupštini, pokazuju da je glasalo oko 3,22 miliona birača te da su ubjedljivo najviše glasova osvojili SNS i SPS Ivice Dačića, uz njihove koalicione partnere.

Sagovornici “Glasa” ističu da opozicija u Srbiji ima sličan problem kao i njihove kolege u Srpskoj, a zove se razjedinjenost, što umanjuje šanse za rušenje vlasti. Statistika je, kako ističu, jasna, a saglasni su u ocjeni da generalno broj birača iz Srpske ne može biti presudan za ishod idućih izbora u Srbiji, čak i bez preciznih podataka o tome koliko ih ima dvojno državljanstvo i glasa direktno u Srbiji, prema analizama, stanje na terenu u borbi za fotelje između vladajućih i opozicionih stranaka uopšte nije tijesno.

Politički analitičar iz Beograda Đorđe Vukadinović kaže za “Glas Srpske” da svi navodi koje posljednjih dana plasiraju pojedinci u javnost o “uvozu” birača treba da budu detaljno istraženi, ali ne vjeruje da birači iz Srpske mogu uticati na epilog izbora.

- Ne verujem da to može da ima neki presudan uticaj na rezultate, ali je za svaku osudu ako se pravo na državljanstvo Srbije koristi kao sredstvo pritiska i uslovljavanja. Svaki slučaj treba istražiti i procesuirati, ako se dokaže da je istina. Bilo bi jako loše da se ti slučajevi pretvaraju u neku vrstu hajke, lova na veštice i jaza među srpskim narodom - istakao je Vukadinović.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Vlade Simović za “Glas Srpske” kaže da istraživanja pokazuju da su građani Srpske više usmjereni ka SNS-u i Vučiću, a vjeruje da su toga svjesni i u opoziciji Srbije. Ta svijest je, dodaje, i pozadina priče o “uvozu” glasača.

- Činjenica je da birači iz Srpske, koji mogu da ostvare biračko pravo u Srbiji, imaju određeni potencijal sa kojim mogu bitnije da utiču na ishod izbora i za predsjednika i Skupštinu Srbije. S druge strane, kritike idu sa strane opozicije, prije svega bloka oko Dragana Đilasa, a pretpostavke su i sa njihove strane takve da smatraju da će Republika Srpska primarno dati glas SNS-u i Vučiću. Zbog toga stvaraju atmosferu u kojoj žele da iz izbornog procesa isključe glasače iz Srpske, a to bi bilo katastrofalno po nacionalnu politiku - rekao je Simović.

Takva politika, smatra, ne može da dobije podršku u Srbiji i Srpskoj.

- Ovo je samo pokušaj dijela opozicije da napravi bolju startnu poziciju za izbore, a sva istraživanja pokazuju da nemaju realnu šansu da dobiju. Ono što sam ja vidio pokazuje da SNS ne pada ispod 43 odsto, dok prema nekim istraživanjima ide i preko 50 odsto podrške - zaključio je Simović.

Stav o svemu ima i profesor Nevenko Vranješ, takođe iz Banjaluke.

- Nemamo toliku moć biračkog tijela i ne možemo da utičemo na procese u tolikoj mjeri. Legitimno pravo onih koji imaju tamošnje državljanstvo je da glasaju. Da je bilo sreće i razuma, svi bi dobili biračko pravo za Srbiju, kao što imaju Hrvati u BiH kada su u pitanju izbori za Hrvatski sabor. Ova priča o “uvozu” birača je nepotrebna, može se protumačiti i kao nemoć tamošnje opozicije, a generalno stvara lošu sliku o odnosima unutar naroda Srpske i Srbije - zaključio je Vranješ.

U pojedinim političkim kuloarima u Srbiji, a posebno u Beogradu, priča se da opozicija vjeruje da ima šansu za preuzme vlast u glavnom gradu i da upravo zbog toga najviše prijava ima tu, kako bi zadržali ključno mjesto. Sa zamjenikom gradonačelnika Beograda Goranom Vesićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt, ni sa prvim čovjekom Novog Sada i potpredsjednikom SNS-a Milošem Vučevićem, koji je ranije podržao ideju da bi svaki stanovnik Srpske trebalo da ima i državljanstvo Srbije.

Dodik: Rado bi nas se odrekli

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Srpska za pojedince iz opozicije u Srbiji daleko inostranstvo kojeg bi se najradije odrekli.

- Nikada ne bi pokazali interes za Srpsku čim su skloni da vrše diskvalifikaciju, umjesto da se založe da Srbi iz Srpske imaju automatsko državljanstvo Srbije i po tom osnovu predviđena prava - rekao je Dodik, komentarišući tvrdnje dijela opozicije u Srbiji o prikupljanju glasove u Srpskoj.

On je istakao da opozicija iz Srbije verbalno napada ljude iz Srpske koji se godinama suočavaju sa kompleksnim procedurama da bi dobili državljanstvo Srbije.

- Hrvatska je svakom Hrvatu u BiH dala državljanstvo i u ovome niko ne vidi problem. Našli su se neki smutljivci u Srbiji koji su se odjednom sjetili Srpske koju napadaju i kažu da smo manje vrijedni, umjesto da žele da dobijemo automatsko državljanstvo Srbije - rekao je juče Dodik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana