Zagreb: Muškarac uzvikivao »ubico, ubico«, Kordićeve pristalice ga izudarale
Zagreb - Bivši potpredsjednik Hrvatske Republike Herceg-Bosne i haški osuđenik Dario Kordić, koga je Međunarodni sud u Hagu osudio na 25-godišnju kaznu zatvora zbog ratnih zločina nad bošnjačkim civilima u Lašvanskoj dolini, danas je stigao u Zagreb nakon što je pušten iz zatvora jer je odslužio dvije trećine kazne.
Uz zvuke Tompsonovih hitova pozdravio se sa svima, a bilo je i suza. U jednom trenutku Kordić je zamolio za tišinu kako bi se javno zahvalio svima koji su mu bila podrška u vrijeme dok je bio u zatvoru, javio je Jutarnji list a prenosi Klix.ba
Kada je počeo govoriti nastao je muk, međutim tada je jedan muškarac podigao transparent i počeo uzvikivati: "Ubico, ubico!
To je izazvalo bijes među okupljenima koji su odmah nasrnuli na muškarca i počeli ga udarati. Srećom, na dočeku je bila prisutna i policija koja ga je jedva izvukla iz šaka pomahnitalih muškaraca.
Hrvatski mediji javljaju da je policija privela muškarca koji se usudio na ovaj način izraziti svoj revolt u povodu puštanja na slobodu osuđenog ratnog zločinca.
Dario Kordić stigao u Zagreb
Bivši čelnik HR Herceg Bosne Dario Kordić sletio je u petak u Zagreb kamo je stigao nakon što je u Austriji odslužio dvije trećine 25-godišnje zatvorske kazne na koju ga je zbog ratnih zločina nad bošnjačkim civilima u Lašvanskoj dolini osudio Haški sud.
Satima prije predviđenog slijetanja aviona iz Beča u zagrebačkoj Zračnoj luci počeli su se skupljati Kordićeve pristalice, da bi ga u trenutku izlaska iz carinskog prostora dočekao frenetičan pljesak nekoliko stotina ljudi.
Među okupljenima bili su Kordićeva supruga i djeca, uža i šira porodica, neki svojevremeno visokopozicionirani politički funkcioneri poput Zvonimira Šeparovića, Zdravka Tomca, Ivića Pašalića ili Anta Kovačevića, ali i mnogo "običnih građana" koji su držali hrvatske zastave i natpise podrške bivšem haškom zatvoreniku.
Nakon što se u suzama izgrlio sa suprugom i djecom, Kordić se okupljenima obratio vrlo emotivnim govorom u kojem je uputio zahvalu cijelom hrvatskom narodu te višekratno Bogu i katoličkoj vjeri.
"Ovo je pobjeda cijelog hrvatskog naroda iz Hrvatske, BIH, Herceg Bosne i iseljeništva", kazao je Kordić čija je svaka rečenica bila prekidana pljeskom i uzvikivanjem njegovog imena.
"Svi smo danas jedno srce, srce Hrvatsko", uzviknuo je u jednom trenutku Dario Kordić, dodavši kako "ova pobjeda neće biti konačna dok je posljednji hrvatski uznik iz Haga i drugih kazamata po svijetu ne dotakne hrvatsku zemlju".
Kordić je posebnu zahvalu uputio i hrvatskim braniteljima te supruzi i djeci odnosno Katoličkoj Crkvi koju je nazvao "dvama dijelovima moje obitelji".
Među prisutnima Daria Kordića dočekali su i predstavnici Katoličke Crkve, a sisački biskup Vlado Košić u jednom je trenutku poveo kratku molitvu.
Dario Kordić poslije toga se uputio u masu pozdravljajući se i grleći sa svima koji tu to poželjeli, pa se od razdraganom mnoštva uspio odvojiti tek više od sat vremena nakon slijetanja na zagrebački aerodrom.
Dario Kordić (54) bio je potpredsjednik i član predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, a kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te jedno vrijeme i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH).
Zbog odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u središnjoj Bosni, Kordić je 2001. nepravosnažno osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993. godine.
Kaznu mu je pravosnažno potvrdilo žalbeno vijeće ICTY-ja 2004. godine navevši da je Kordić "kao visoki regionalni političar planirao i poticao zločine počinjene u Ahmićima 16. aprilu 1993. i s njima povezanim zaseocima Šantići, Pirići i Nadioci" čiji je cilj bilo "etničko čišćenje tog područja", te mu povrdilo kaznenu odgovornost za ta djela po svim osnovama. Potvrdilo je i da se "Kordićeva uključenost u kampanju progona" odnosi i na zločine počinjene u opštini Kiseljak te na odgovornost za protivzakonito zatvaranje civila u zatočeničkim centrima na području Viteza i Kiseljaka.
Kaznu je izdržavao u austrijskom zatvoru Karlau kod Graza u što mu je uračunat boravak u haškom pritvoru od dobrovoljne predaje 1997. godine. Prema pravilima Haaškog suda, zatvorenik može biti pušten iz zatvora nakon što odsluži dvije trećine kazne.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
