RSE: Veza balkanskih džihadista i ćelija u Beču nije nova - potiče iz ratne prošlosti

G.S.
RSE: Veza balkanskih džihadista i ćelija u Beču nije nova - potiče iz ratne prošlosti

Poslije napada u Beču kada su ubijene četiri, a povređeno više od 20 osoba ponovo je aktuelizovano pitanje radikalnih mreža osoba sa zapadnog Balkana u Austriji.

To je u kontekstu činjenice da je napadač Kujtim Fejzulai porijeklom iz sela Čelopek, blizu Tetova u Severnoj Makedoniji. Njega je nakon napada ubila policija.

Radio slobodna Evropa (RSE) donosi priču Ajše, Adele i Muamere - tri žene iz Bosne i Hercegovine koje trenutno u dva kampa, Al-Hol i Al-Roj, u Siriji čekaju na povratak u BiH.

One su živjele na teritoriji tzv. Islamske države, a u Siriju su otišle sa muževima iz Austrije.

Fatima Galijašević iz Velike Kladuše, na sjeverozapadu BiH, majka je jedne od ovih žena. Za RSE kaže da je njena ćerka s mužem najprije otišla u Grac u Austriji.

“Imam mnogo članova porodice koji su poginuli u Siriji, a koji su živjeli u Gracu. Moj zet je otišao u Novi Pazar, u Srbiju, i onda se vratio u Austriju. Preko neke organizacije koju su našli, otišli su u Grac poslije. Da sam mogla sprečiti da ode u Siriju, ja bih to spriječila. Nismo pojma imali”, kaže Fatima.

Objašnjava da je zet bio ratna izbjeglica iz BiH i da je u Austriji živio u Volarbergu, na granici Švajcarske i Austrije. Nakon što je “izgubio papire”, odnosno pravo boravka u Austriji, oženio se Fatiminom ćerkom, koja je imala državljanstvo.

“Oni su iz Volarberga otišli u Grac”, kaže Fatima i dodaje da su, prema njenim informacijama, “ljudi iz Bosne uglavnom išli iz stranih zemalja u Siriju”.

Fatimin zet Muharem Dunić iz Sirije je u BiH deportovan krajem 2019. godine, sa još šest muškaraca, šest žena i 12 djece iz BiH. Njegova supruga Aiša i dalje je u kampu Al-Hol.

Dunić je zbog odlaska u Siriju osuđen na tri godine i šest mjeseci zatvora pred Sudom BiH, 23. juna, i to nakon što je sporazumno priznao krivicu za djela koja mu se stavljaju na teret u vezi s pridruživanjem stranim paravojnim i parapolicijskim snagama.

Od Austrije do Sirije: Poginule djevojčice porijeklom iz BiH?

U Siriju su iz Austrije 2014. godine otišle dvije djevojčice porijeklom iz BiH. Reč je o Sabini S. i Selmi K. koje su, prema tadašnim informacijama, otišle kako bi se borile u Siriji na strani tzv. Islamske države.

Po dostupnim informacijama, avionom su prvo otputovale u Ankaru, potom u Adanu na jugu Turske, a onda u Siriju. O boravku djevojčica u Siriji dosta se nagađalo, da bi posljednje informacije iz 2019. godine upućivale da su obije poginule u toj zemlji.

Djeca Sabine S. 2019. godine su vraćena u Austriju iz kampa Al-Hol. Brigu o njima preuzela je Sabinina majka. Procijenjuje se da je još 20 djece austrijskog porijekla u Siriji i Iraku.

Deca su prvo morala da prođu DNK testiranja kako bi se utvrdilo da su u srodstvu sa bakom Senadom, koja je pokušavala da ih dovede u Austriju.

Testiranjem je potvrđeno da su dječaci u srodstvu sa njom i da su samim tim Austrijanci, kazao je austrijskim medijima advokat koji je vodio slučaju djece Sabine S.

“Veza balkanskih ekstremista i Austrije nije nova”

Asja Metodijeva, istraživačica sa Instituta za međunarodne odnose u Pragu, kaže da je njeno istraživanje pokazalo da je nekoliko džihadističkih vođa bosanskog porekla sa sjedištem u Beču imalo velik uticaj na regrutaciju stranih boraca u 2014. i 2015.

“Proučavala sam njihove biografije i od 19 radikalnih 'influensera' za koje sam utvrdila da su uticali na regrutiranje boraca tzv. Islamske države u ovom razdoblju, pet ih je bilo sa sjedištem u Beču. A to nisu slučajnosti”, kaže Metodijeva.

“Otkrila sam da je veza između balkanskih džihadista i ćelija u Beču uvelike ukorijenjena u ratnoj prošlosti, posebno kada govorimo o ličnostima vlasti, ideologiji i financijskim mjestima. Na primjer, nekoliko džihadista iz regiona koji su i dalje osuđeni u Austriji bili su zaduženi za usmjeravanje humanitarne pomoći iz Beča u Sarajevo putem nekoliko vjerskih organizacija”, objašnjava ona.

Kako kaže, slično tome, ali u manjoj mjeri, rat na Kosovu omogućio je da se financijski izvori koriste za ideološko profilisanje među albanskim govornim zajednicama u inostranstvu.

“Ono što ističe je da veza između balkanskih ekstremista i Austrije nije nova, nije se pojavila juče napadom, kao ni regrutiranje stranih boraca za Siriju. Ima istorijski koren koji ove mreže čini posebno otpornima”, zaključuje, prenosi B92.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana