Veliki skup šefova država regiona

Riječ je o zajedničkoj inicijativi predsjednika Slovenije Boruta Pahora i predsjednika Hrvatske Ive Josipovića koja bi, prema pisanju zagrebačkog "Jutarnjeg lista", trebalo da na neki način označi formalan početak incijative za pomoć državama regiona na njihovom putu prema EU.

Kako se navodi, skup bi trebalo da rezultira najmanje jednim samitom na istom nivou, uz prisustvo nekog predsjednika iz neke velike države EU.

S druge strane, dodaje se, riječ je o nastavku inicijative sa sličnim ciljem koju su još 2010. godine pokrenuli tadašnji slovenački premijer a aktuelni šef države Borut Pahor sa tadašnjom hrvatskom predsjednicom vlade Jadrankom Kosor.

Razlika od tadašnjeg prvog sastanka u Brdu kod Kranja i onog koji će biti održan 25. jula je velika, piše list i podsjeća da je onaj prvi Evropska unija gotovo bojkotovala jer organizatori nisu bili u stanju da obezbjede prisustovo svih lidera država regiona.

Kako dodaje "Jutarnji", tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić "ucijenio je organizatore" uslovljavanjem svog učešća time da Kosovo ne bude pozvano na skup.

Iako su tada i Slovenija i Hrvatska učinile sve kako bi se pronašao kompromis, dajući sastanku neformalni karakter, Tadić nije došao.

Danas se, navodi list, situacija promjenila i, na iznenađenje mnogih, Tadićev nasljednik Tomislav Nikolić nema problema da učestvuje na skupovima na koje je pozvana i kosovska predsjednica Atifete Jahjaga.

Navodi se da je Nikolić to dokazao učestvujući na proslavi članstva Hrvatske u EU i na radnom doručku koji je priredio hrvatski peredsjednik Ivo Josipović 1. jula u Zagrebu, što je bio početak inicijative koja se nastavlja ovim skupom u Sloveniji.

Iznenađenje, i to pozitivno, jeste da će na ovom skupu učestvovati i francuski predsjednik, što se, smatra list, doživljava kao izuzetno važna poruka jer je on šef države koja u posljednje vrijeme nije pretjerano naklonjena procesu proširenja EU.

Francuska je, dodaje se, čak ubacila u svoj Ustav da za prijem svake nove članice u EU može da bude organizovan referendum u Francuskoj.

List dodaje da proceš proširenija nije više omiljena tema u Briselu, a pogotovo ne u glavnim gradovima nekih država članica. Osim države iz okruženja zapadnog Balkana, Austrije, Mađarske, Italije i donekle Grčke, te Švedske i novih država članica iz istočne Evrope, drugim državama EU proširenje nije prioritet i nije čak ni poželjno.

Velika Britanija podržava proširenje, ali to ne znači mnogo u vrijeme kada se Britanci dvoume hoće li uopšte ostati u članstvu ili će izaći.

Kako navodi "Jutarnji", Njemačka I Holandija predvode grupu države koje su skeptične prema budućem proširenju. Među zapadnoevropskim državama Irska i Švedska spadaju među one rijetke koje i dalje snažno podržavaju proces proširenja.

List, međutim, ukazuje i na drugu stranu priče a to je da su se u regionu posljednjih nedjelja i mjeseci dogodili, kako se navodi, doista dramatični pokreti i podsjeća da je Srbija postigla sporazum koji vodi prema normalizaciji odnosa s Kosovom, a Albanija prvi put održala izbore prema evropskim standardima, čije je rezultate gubitnik priznao.

Samo tri dana prije stupanja Hrvatske u punopravno članstvo u EU donijeta je odluka o otvaranju pregovora o članstvu Srbije u EU, Crna Gora je već otvorila te pregovore, a i Kosovo bi, navodi list, uskoro moglo otvoriti pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.