Većina Hrvata za vraćanje ćirilice
Zagreb - Čak 57 odsto ispitanih Hrvata izjasnilo se za vraćanje ćirilice u hrvatsko školstvo, pokazala je anketa sprovedena u Hrvatskoj.
Protiv vraćanja ćirilice bilo je 39 odsto Hrvata, dok se četiri odsto njih izjasnilo kao da im je svejedno.
U zemlji u kojoj mandatar Tihomir Orešković tvrdi da su rane previše svježe za dvojezične natpise u Vukovaru, rektor Univerziteta u Zagrebu Damir Boras smatra da ćirilicu treba vratiti u školske klupe.
Boras, naime, smatra da je jedini način da se, kako je rekao, borimo protiv straha i sukoba u vezi sa pismom taj da ga bolje upoznamo.
Rektor Zagrebačkog univerziteta i dio stručne javnosti rekli su da ima više razloga zbog kojih bi ćirilicu, po ugledu na škole u susjedstvu, u kojima se uči podjednako latinica i ćirilica, trebalo vratiti u nastavu, a glagoljicu predložiti kao fakultativni predmet.
Ovo se prije svega odnosi na generacije kojima bi rektor Boras omogućio da u sklopu nastave uče ćirilično pismo, kao nekad, prije 1990. godine.
Podsjeća da je ćirilica i te kako hrvatsko pismo omraženo nakon nacionalističkog pročišćavanja hrvatskog jezika i postavljanjem različitih barijera prema srpskom jeziku.
Taj trend je, navodi se, na kraju eskalirao hajkom na dvojezične table u Vukovaru, koje su postavljene iz poštivanja ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
One su masovno i sistemski razbijane od neupućenih koji su tvrdili da je to bilo "pismo agresora na Vukovar", premda je, zapravo, službeno pismo JNA bila latinica.
S obzirom na scene iz Vukovara i izjave mandatara Tihomira Oreškovića, koje idu u prilog razbijačima tabli, nije teško pretpostaviti da bi bilo otpora prema ćirilici u školama, iako bi učenje, osim ublažavanja sukoba u vezi sa tim pismom, zasigurno olakšalo budućim generacijama učenje jezika istoka Evrope. No, sigurno ima i onih koji smatraju da je nepotrebno dodatno opterećivati djecu uvođenjem još gradiva.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je da bi trebalo "raspravljati" o uvođenju ćirilice u osnovne škole, ali "samo fakultativno, ne i obavezno".
Ruski jezik
Stručnjak za jezike sa Odsjeka lingvistike, akademik Ranko Matasović nema izgrađeno mišljenje o potrebi uvođenja ćirilice u škole, ali smatra da bi u njima trebalo znatno više da se uči ruski jezik. Bivši ministar nauke Radovan Fuks kaže da ne zna šta je rektor Damir Boras želio da postigne sa inicijativom za vraćanje ćirilice u hrvatske škole, ali se slaže da bi svakako bilo korisno da buduće generacije više uče informatiku ili još jedan strani jezik.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
