Ukida se ćirilica u Vukovaru?

Na sjednici Gradskog vijeća Vukovara usvojen je prijedlog odluke o promjeni Statuta grada, čime je otvorena mogućnost da Vukovar postane mjesto posebnoga pijeteta.

Kako piše Jutarnji list, prilikom rasprave o toj tački dnevnog reda, predsjednik Gradskog vijeća Željko Pinjuh naglasio je da ne želi vođenje rasprave o sadržaju promjene Statuta.

"Želim da Statut bude po mjeri građana Vukovara i da ga kroz javnu raspravu na idućoj sjednici napravimo što boljim", rekao je Pinjuh.

Pinjuh je podsjetio da se kreće u proceduru izmjene Statuta zbog nužnosti njegovog usklađivanja s nizom zakona koji su se u međuvremenu promijenili, od Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi i Zakona o lokalnim izborima, do Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a što je i ranije trebalo obaviti.

Odluku su podržali vijećnici koalicije HDZ-HSP AS i većnici SDP-a, dok su većnici SDSS-a bili suzdržani uz obrazloženje predsjednika kluba vijećnika Dejana Drakulića da će SDSS učestvovati u raspravi o promjeni Statuta i dati svoje prijedloge, ali da smatra da se iza promjene "skriva nešto drugo".

Naime, vijećnici koalicije HDZ-HSP AS novinarima i vijećnicima podijelili su svoj prijedlog izmjena Statuta, koji se odnosi samo na odredbe o pismu i gradu kao mjestu posebnog pijeteta.

U prijedlogu su izložili dvije nove stavke - da je područje grada Vukovara "mjesto posebnog pijeteta na žrtvu Domovinskog rata", kao i stavka da su hrvatski jezik i latinično pismo službeni jezik i pismo u Vukovaru.

Istim prijedlogom traži se izmjena dijela Statuta kojom bi se područje grada Vukovara u cijelosti izuzelo od primjene odredaba Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina, kao i od određenih odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

U opširnom obrazloženju prijedloga, koalicija podsjeća na ulogu Vukovara u Domovinskom ratu, saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu, na posljedice Zakona o oprostu.

Kako je zaključeno, nužno je da se Vukovar, "makar i samo odredbama njegovog Statuta", proglasi mjestom posebnog pijeteta žrtvi Domovinskog rata i da se "svim njegovim stanovnicima, pripadnicima naroda na koji je izvršena agresija, omogući Ustavom zajamčeno dostojanstvo".

Iz istih razloga traži se izuzeće od primjene Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Uz to navode se brojna prava srpske nacionalne manjine u koja se ne zadire, poput služenja jezikom i pismom privatno i javno, vaspitanja i obrazovanja, upotrebi znamenja i simbola, prava na osnivanje kulturnih i drugih udruženja, prava na izjašnjavanje vjere, pristup sredstvima javnog informisanja, udruživanja radi zajedničkih interesa, zastupljenosti u državnim i lokalnim organima uprave i dr.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.