Uhapšen Milenko Marić

Srna
Uhapšen Milenko Marić

Beograd - Srbin iz Hrvatske Milenko Marić /56/ uhapšen je u Londonu na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisala Hrvatska zbog navodno počinjenog ratnog zločina, ali je nakon 48 časova pušten iz londonskog pritvora da se brani sa slobode, saopšteno je iz Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas".

Marić, koji je britanski državljanin, uhapšen je u nedjelju, 7. juna, u policijskoj stanici u koju je bio došao da se raspita može li slobodno da otputuje u rodno mjesto - Beli Manastir i posjeti majku i rođake. 

Kako se navodi u saopštenju, Marić je nakon 48 časova pušten iz londonskog pritvora da se brani sa slobode, uz obavezu da ne napušta mjesto boravka i da se odaziva sudskim pozivima. 

Iz "Veritasa" navode da se Marić nalazi na optužnici osiječkog državnog tužilaštva iz aprila 2001. godine, koja obuhvata ukupno 57 baranjskih Srba. 

Optužnica Marića tereti da je kao pripadnik milicije SUP-a Beli Manastir u avgustu i septembru 1991. godine hapsio nesrpske stanovnike Baranje, a zatim ih sam ili zajedno sa drugim milicionerima fizički maltretirao. 

Prema toj optužnici, do sada su hapšeni Srbi širom svijeta: Branko Mumlek 2003. godine u Švajcarskoj, Tihomir Kašanin u Londonu i Savo /Ibrahim/ Kovačević u Njemačkoj, obojica 2013. godine, kao i Miloš Marković 2014. godine u Crnoj Gori. 

Zajedničko im je da su svi izručeni u Hrvatsku i da su nakon toga postupci protiv njih obustavljeni, osim u odnosu na Savu /Ibrahima/ Kovačevića, koji je nepravosnažno osuđen na sedam godina zatvora. 

Prema istoj optužnici u Hrvatskoj su hapšeni Srbi Nikola Alaica, Mile Bekić, Drago Karagaća, Milan Prusac, Petar Mamula i Sreto Jovandić. 

I protiv njih su obustavljeni procesi, nakon što su svi uhapšeni u oktobru 2000. godine, zatim više puta osuđivani na zatvorske kazne, da bi im, poslije više godina provedenih u pritvoru, hrvatske vlasti 2006. godine prekvalifikovale djelo za koje se terete iz ratnog zločina u oružanu pobunu. 

Jedan od njih, Stokan Sekanić umro je u zatvoru 2010. godine tokom izdržavanja osmogodinje kazne zatvora. 

Srbi sa optužnice hapšeni su i u Srbiji: Velimir Bertić, Zoran Vukšić, Branko Hrnjak i Slobodan Strigić, koji su svi osuđeni na vremenske kazne od 1,5 do 20 godina zatvora. 

Interesantan je slučaj Velimira Bertića, koji je odslužio kaznu od godinu i po zatvora još u junu prošle godine, ali je njegov predmet u Hrvatskoj i dalje otvoren, bez obzira na urgencije Tužilaštva za ratne zločine Srbije. 

On se tako i dalje nalazi na Interpolovoj potjernici, zbog čega ne smije da napusti Srbiju iz straha od ponovnog hapšenja. 

Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svijeta je do sada uhapšeno 150 Srba iz Hrvatske i bivših pripadnika JNA, od kojih je 47 ekstradirano u Hrvatsku. 

Protiv 18 njih postupak je obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru. 

Ovoliki broj obustava postupaka protiv lica sa Interpolovih potjernica ukazuje i na zloupotrebu Interpola od strane Hrvatske, što potkrepljuju i navedeni slučajevi iz optužnice, ističu iz "Veritasa".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana