U Sjevernoj Makedoniji oskrnavljena crkva - zadužbina cara Dušana

Na ovoj crkvi, jedinoj u cijelosti sačuvanoj zadužbini cara Stefana Dušana, carice Jelene i cara Uroša Petog Nemanjića /iz 1362. godine/, ovoga puta nepoznati počinioci oštetili su krov, poskidali i razbacali nedavno postavljene olovne ploče koje su svetinju koliko-toliko štitile od daljih oštećenja i propadanja.

Ćirićeva, koja je i docent Filološko-umjetničkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, ocijenila je u autorskom tekstu, koji prenosi Radio "Slovo ljubve", da je Sjeverna Makedonija u ovom trenutku, uz Kosovo i Metohiju, nažalost, najveća teritorija na kojoj se kontinuirano oštećuju spomenici kulture u Evropi.

"Preciznije, na pomenutim teritorijama stvoreno je groblje oštećenih zadužbina, ali i groblje etičkog karaktera", navela je Ćirićeva, dodajući da su najrječitiji primjer oštećenja srednjovjekovnih hramova čiji su ktitori bili srpski vladari i vlastela.

Ona smatra da je očigledno da uništavanje Crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Mateiču, posljednje srpske carske zadužbine, nije samo incidentno, već namjerno i da je komplementarno sa protjerivanjem srpskog i makedonskog stanovništva sa ovog prostora.

"Smišljenim sprovođenjem zločina, sprovodi se i brisanje pravoslavnog kulturnog nasleđa koje je ravnopravni deo evropske i baštine i baštine svetskog značaja", ukazala je Ćirićeva.

U tekstu se podsjeća da su oštećenja uočili lovci 26. decembra, a slučaj su prijavili policijskoj stanici Matejče i policijskoj stanici u Kumanovu, koja je konstatovala oštećenja olovnih ploča, od kojih su mnoge nasilno izvađene i oštećene bacanjem sa krova ili ukradene.

"Vidljivo je da je načinjena velika šteta, osobito jer su nove ploče postavljene pre nekoliko meseci", navela je Ćirićeva, napominjući da su o slučaju obaviješteni predstavnici Makedonske pravoslavne crkve - Ohridske arhiepiskopije, kao i Ministarstvo kulture Sjeverne Makedonije.

Ona je podsjetila da je uspenski hram u Mateiču decenijama u poprilično devastiranom stanju i da je tokom sukoba jedinica vlade u Skoplju i pobunjenih Albanaca u maju 2001. godine bio pretvoren u štab albanskih terorista i skladište arsenala albanskog naoružanja.

"U hramu su albanski teroristi maltretirali deo lokalnog pravoslavnog srpskog stanovništva iz Mateiča, koje je danas etnički očišćeno", istakla je Ćirićeva.

Napominjući da se od 2001. godine u Sjevernoj Makedoniji ćutalo na situaciju sa manastirom u Meteiču, iako je riječ o spomeniku kulture najugroženijem od svih hramova na teritoriji Sjeverne Makedonije i šire, ona je napomenula da su 2021. godine sprovedeni radovi na zaštiti hrama, koji je ponovo oštećen samo nakon dva mjeseca od radova.

Ona je podsjetila da je početkom 2021. godine ministar kulture Sjeverne Makeodnije Irena Stefoska rekla da je jedan od prioritetnih zadataka proglašenje hrama u Mateiču za kulturno dobro u opasnosti, ali da zvanične vlasti, nažalost, do danas nisu predupredile ili onemogućile ovaj vandalizam nad spomenicima, niti su pronašle krivce.

"I dok su turski i albanski registrovani spomenici oštećeni jedino u zonama oružanih sukoba, stanje stvari je takvo da se spomenici srednjovekovne kulture, hramovi čiji ktitori su bili srpski vladari, uništavaju ne samo tokom sukoba već i dvadeset godina nakon oružanih sukoba", ocijenila je Ćirićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.